Dok se Vatikan priprema za izbor nasljednika pape Franje, u primjenu se uvode suvremene tehnologije s ciljem sprječavanja curenja informacija tijekom jednog od najzatvorenijih procesa na svijetu. No za razliku od prošlih stoljeća, današnji izazovi uključuju i – tehnologiju. U vremenu pametnih telefona, mikroslušalica i dronova, Vatikan i talijanske vlasti posežu za visokotehnološkim alatima kako bi zaštitili svetost procesa
Dok svijet i dalje tuguje za papom Franjom, koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak i pokopan je 26. travnja, u tijeku su pripreme za osiguravanje više zgrada unutar Vatikana uoči izbora njegova nasljednika.
Konklava započinje u srijedu 7. svibnja, 16 dana nakon smrti Svetog Oca, kako bi se omogućilo dostatno vrijeme za žalovanje i organizaciju glasovanja. U strogo kontroliranom prostoru Sikstinske kapele, 133 kardinala mlađa od 80 godina iz cijelog svijeta glasat će o tome tko bi trebao preuzeti vodstvo Katoličke Crkve.
Vatikan je ranije priopćio da će 'od srijede 7. svibnja u 15,00 sati svi sustavi prijenosa telekomunikacijskih signala za mobilne telefone na teritoriju Države Vatikanskog Grada ... biti deaktivirani'. Signal će biti ponovno uključen nakon objave o izboru pape, kaže se u priopćenju. Prekid signala neće se odnositi na Trg svetog Petra.
Kardinali će se u srijedu u 16,30 sati okupiti u Sikstinskoj kapeli i početi glasanje koje će trajati sve dok jedan od njih ne dobije dvotrećinsku većinu i postane novi čelnik 1,4 milijardi katolika u svijetu.
Vatikan je priopćio da će kardinali tijekom boravka morati predati svoje telefone. Najviši crkveni dužnosnici će se povući u Sikstinsku kapelu, gdje im neće biti dozvoljen kontakt s vanjskim svijetom. Dvotrećinska većina potrebna je kako bi se izabrao Franjin nasljednik u postupku koji bi mogao potrajati danima ili čak tjednima.
Uloga tehnologije u očuvanju tajnosti
U prošlosti su vatikanske i talijanske vlasti koristile različite metode kako bi sačuvale integritet papinskog izbora – od tehnologije za ometanje dronova i elektroničkih signala, do drevnih zakletvi (tajnosti) koje su morali položiti svi sudionici.
No, s obzirom na tehnološki napredak u proteklih 12 godina, otkako je 2013. izabran papa Franjo, sada se postavlja pitanje: koje će nove sigurnosne mjere biti poduzete kako bi se spriječile moguće digitalne povrede ovog osjetljivog procesa?
Zabrana letenja i sustavi protiv dronova
Tijekom pogreba pape Franje, talijanski dnevnik Corriere della Sera izvijestio je da su vlasti raspolagale 'bazukama protiv dronova', spremnima neutralizirati sve letjelice koje bi mogle naštetiti zračnom prostoru iznad Rima, na što se već odnosila postojeća zabrana letenja.
List je također naveo da su ti sustavi korišteni u kombinaciji s tehnologijom na tlu, uključujući računala za ometanje frekvencija i uređaje za ometanje telefonskih komunikacija.
Redakcija Euronews Next kontaktirala je s talijanskim Ministarstvom unutarnjih poslova kako bi neovisno potvrdila jesu li te mjere zaista bile primijenjene tijekom pogreba te hoće li zabrana letenja biti proširena i na razdoblje konklave. No do objave teksta odgovor nije zaprimljen.
Sigurnosne poslove u Vatikanu obavljaju dvije glavne službe: Papinska švicarska garda i Žandarmerijski korpus Države Vatikanskog Grada. Glasnogovornik Švicarske garde izjavio je kako neće davati nikakve informacije o sigurnosnim procedurama vezanim uz konklavu, zbog 'osjetljive naravi njihovih odgovornosti'. Euronews Next nije primio odgovor ni od vatikanske žandarmerije.
Tehnologije koje su korištene 2013.
Iako su aktualne sigurnosne mjere tajne, iz prethodnih iskustava moguće je naslutiti što se poduzima. Kada je Jorge Mario Bergoglio izabran za papu 2013., Reuters je izvijestio da je u Sikstinskoj kapeli postavljen 'lažni pod' ispod kojeg su bili smješteni elektronički ometači, kako bi se blokirali radijski i mobilni signali.
Tada su vatikanski službenici također temeljito pretražili i kapelu i Dom svete Marte, gdje borave kardinali, koristeći uređaje za otkrivanje prislušnih uređaja, kako bi se osiguralo da nema skrivenih mikrofona ili elektroničkog nadzora.
Prema izvješću talijanskog dnevnika La Stampa, oko Sikstinske kapele tada je postavljena i Faradayev kavez – metalni omotač koji sprječava prolazak elektromagnetskih i elektrostatčkih valova. Već gotovo 30 godina vrijede pravila koja zabranjuju unošenje bilo kakvih elektroničkih uređaja. I najmanji prekršaj može rezultirati – izopćenjem.
Već 1996. godine, papa Ivan Pavao II. donio je pravila kojima se zabranjuje unošenje elektroničkih organizatora, radija, novina, televizora i snimača u prostor konklave. Pravila nalažu i da komornik (kamerlengo) Kardinalskog zbora, privremeni upravitelj Crkve, mora obaviti 'temeljite i stroge provjere' uz pomoć 'pouzdanih i stručnih osoba', kako bi se osiguralo da nije instalirana nikakva audiovizualna oprema.
Drevne zakletve kao dodatna zaštita
Druga ključna strategija očuvanja tajnosti jest niz zakletvi koje sudionici moraju položiti prije ulaska u konklavu. Osoblje, službenici i pomoćnici kardinala (konklavisti) moraju izjaviti da 'obećavaju i prisežu' da neće koristiti nikakve uređaje za prijenos ili primanje signala, niti bilo kakvu fotografsku opremu – čak ni nakon izbora novog pape, osim ako za to ne dobiju izričito dopuštenje.
Na prvom sastanku konklave polaže se i posebna zakletva kojom kardinali obećavaju 'strogo čuvati tajnu o svim raspravama, kako onima prije, tako i onima tijekom konklave, te o svim informacijama koje se odnose na izbor rimskog pontifa'.
Tijekom trajanja konklave, kardinalima je zabranjeno međusobno komunicirati pismima, tiskanim materijalima ili bilješkama, a nemaju pristup ni medijima. Prekršitelji ovih pravila automatski se izopćuju iz Crkve od strane Apostolske Stolice.
No, ni najstrože zakletve nisu uvijek dovoljne. Godine 2005., jedan je njemački kardinal medijima u domovini dojavio ishod izbora, omogućivši im da vijest objave prije nego što je protodiakon na balkonu Bazilike svetog Petra izgovorio poznate riječi Habemus papam (imamo papu).
Sam papa Franjo također je prošle godine prekršio dugogodišnje pravilo povjerljivosti, kada je u svojoj knjizi otkrio da su ga 2005. pokušali izmanipulirati kako bi se spriječio izbor Benedikta XVI., tadašnjeg favorita.
Dok se u Vatikanu priprema konklava na kojoj će kardinali iz cijelog svijeta izabrati novog papu, tisuće Talijana igra podosta neobičnu online igru – Fantapapa - inspiriranu popularnim formatom 'fantasy nogometa' (Fantacalcio). Igrači mogu sastaviti vlastiti tim od 11 kardinala koje smatraju najizglednijima za nasljednika svetog Petra. >>Pročitajte više<<