Emmanuelle Charpentier je francuska znanstvenica najpoznatija po otkriću alata CRISPR-Cas9 s potencijalno neprocjenjivom primjenom u genetičkom inženjeringu, za što je 2020. godine Nobelovu nagradu za kemiju podijelila sa suradnicom Jennifer Doudnom
Charpentier je diplomirala biokemiju 1992. godine na Sorbonne Université (tada poznatom kao Université Pierre-et-Marie-Curie), nakon čega je doktorirala mikrobiologiju na Institutu Pasteur. Tijekom karijere u glavnini je proučavala imunološki sustav bakterija, odnosno način na koji se mijenja njihova genetska struktura prilikom izloženosti raznim antibioticima i virusima.
Naime u svojem genomu bakterije posjeduju svojevrstan katalog virusa u obliku blokova virusnog DNK, odvojenih blokovima pravilnih genskih sekvenci nazvanih CRISPR (engl. clustered regularly interspaced short palindromic repeats). Bakteriofagi (bakterijski virusi) dio svojeg DNK ispuštaju u stanični prostor domaćina, nakon čega vrlo brzo započinje sinteza novog virusnog DNK pogonjena staničnim materijalom bakterije, a potom i stvaranje novih virusa. Bakterija pritom uključuje dio virusnog DNK u svoj genom, i to pored spomenute ponavljajuće i pravilne CRISPR sekvence.
vezane vijesti
U trenutku infekcije virusom bakterija iz novonastalog kataloga izvlači informaciju da bi proizvela odgovarajuću molekulu koja se slaže sa sekvencom virusne DNK zvanom tracrRNK (engl. trans-activating crispr RNA), a ona na neki način 'prepoznaje' tu sekvencu te je izrezuje uz pomoć enzima Cas9.
Charpentier je 2012. godine udružila snage s Jennifer Doudnom te su razvile metodu koja kombinira mehanizme tracrRNK i Cas9 proteina u jednu molekulu, a ona može funkcionirati kao 'molekularne škare' za proizvoljno 'rezanje' dijelova genoma i njegovu modifikaciju. Time je rođena tehnologija CRISPR-Cas9 izazvavši pravu revoluciju u genetičkom inženjeringu. Znanstvenici su je objeručke prihvatili i uvidjeli ne samo kako rezati, već i zamijeniti ili pak onesposobiti dijelove genoma.
Time su otvorena vrata cijelom nizu primjena, od liječenja genetskih poremećaja, preko potencijalne prevencije raka, pa sve do unaprjeđenja poljoprivrednih kultura. Ipak, istovremeno je otvorena Pandorina kutija svih mogućih moralno i etički upitnih postupaka intervencije u genom živih bića, zbog čega ova tehnologija još nije doživjela punokrvnu primjenu.
Charpentier je suosnivačica CRISPR Therapeutics, jedne od prvih tvrtki za biotehnologiju koja primjenjuje alat CRISPR-Cas9 u razvoju novih lijekova. Od 2015. godine članica je Odjela za infektivnu biologiju Instituta Max Planck u Berlinu, a 2018. godine osnovala je samostalnu jedinicu za proučavanje patogena pri tom institutu.
Izložba u Zagrebu
Ilustracije u sklopu projekta Znanstvena peškarija crta Lara Vrabac, studentica švicarskog ETH-a z Zürichu. Osobe i događaje iz svijeta znanosti predstavlja u stripovsko-minimalističkom stilu te na informativan i vizualno zanimljiv način. Njezini prikazi francuskih znanstvenika uz skraćene verzije znanstvenopopularnih tekstova bit će predstavljeni na izložbi u Francuskom institutu u Hrvatskoj (Preradovićeva ulica 5, Zagreb) do nedjelje 23. studenoga.
Izložbu organiziraju Francuski institut u Hrvatskoj, Veleposlanstvo Republike Francuske u Republici Hrvatskoj, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Institut za promociju znanosti uz medijsku potporu tportala.
