Danas pred sobom imamo sličnu okladu, samo što nije riječ o vječnosti, već o sljedećih nekoliko godina. Oklada glasi ovako: ili će umjetna inteligencija radikalno promijeniti rad, obrazovanje, korporacije i društvo u kratkom razdoblju – ili neće.

Ako se prevarimo u vezi ove transformacije, što je cijena pripreme?

Ako se pripremimo za promjenu, a ona se ne dogodi, ostat će korisne promjene jer smo uložili u digitalnu pismenost, fleksibilnije tržište rada, testirane modele univerzalnog osnovnog dohotka i školstvo koje više potiče kritičko razmišljanje. To nisu nimalo katastrofalni gubici. No ako se ne pripremimo, a transformacija brzo stigne, riskiramo masovnu nezaposlenost, zastarjelo obrazovanje i društvene poremećaje. Racionalan izbor je jasan. Moramo se kladiti da će se transformacija dogoditi, piše Time.

Razmotrimo tržište rada jer ono možda već doživljava rane potrese izazvane umjetnom inteligencijom. Iako to zvuči kao pretjerivanje, tehnološki lideri poput Darija Amodeija, osnivača i direktora tvrtke Anthropic, i Erica Schmidta, bivšeg izvršnog direktora Googlea, predviđaju da će umjetna inteligencija eliminirati do 50 posto svih početnih uredskih poslova u razdoblju od jedne do pet godina. Njih dvojica pridružuju se brzo rastućoj skupini ekonomista, nobelovcu Geoffreyju Hintonu, sveprisutnom Elonu Musku i mnogim drugim istaknutim akademicima i tehnološkim rukovoditeljima koji upozoravaju na nadolazeću jobpokalipsu.

Protuteza glasi da su se ekonomije tijekom tisućljeća mnogo puta suočavale s automatizacijom i da se tržište rada svaki put prilagodilo. Nove tehnologije uvijek su donosile val novih, dobro plaćenih radnih mjesta da bi zamijenile ona koja su nestala, zar ne?

Možda ne ovaj put, piše Time. Prethodni valovi automatizacije uglavnom su zamjenjivali mišiće, a ovaj zamjenjuje - prosudbu. Zamislite što će se dogoditi ako lako skalabilni AI sustavi pretvore ljudsku inteligenciju u robu? Ne govorimo o postupnom istiskivanju tvorničkih radnika tijekom stotinu godina niti o manjim šokovima na tržištu rada koje se može ublažiti programima prekvalifikacije za nekoliko uslužnih poslova. Govorimo o istiskivanju vrlo velikog dijela uredske radne snage ('bijeli ovratnici') u vrlo kratkom vremenskom razdoblju.

Potrebna je hitna reforma

Bez obzira na dugoročan utjecaj umjetne inteligencije, obrazovnom sustavu potrebna je hitna reforma. Trenutačni sustav obučava ljude da rade upravo ono što AI radi najbolje: obrađuje informacije, slijedi pravila i proizvodi standardizirane rezultate. U tom slučaju sveučilišta svoje studente fino podešavaju za zastarjelost, a oni za tu privilegiju plaćaju znatne iznose. Trebali bismo naglašavati prosudbu u uvjetima nesigurnosti, etičko promišljanje, kreativno rješavanje problema i ljudsku povezanost – sve ono za što vjerujemo da će izostati kada inteligencija postane dostupna na zahtjev.

Osim toga, zdravstveni sustavi moraju se pripremiti za hibridne medicinske timove ljudi i AI-a, kao i za mehanizme odgovornosti za algoritamske odluke. Financijska tržišta možda će trebati zaštitne mehanizme protiv trgovanja temeljenog na AI-u, gradovi moraju raditi drugačije planove zbog autonomnih vozila koja će eliminirati milijune poslova vozača, a sudovi trebaju okvire za situacije kada AI agenti potpisuju ugovore, stvore nešto što se patentira ili počine kaznena djela. Također se moramo pripremiti za svijet u kojem se sposobnosti umjetne inteligencije mogu zloupotrijebiti za kibernetičke napade, krađu identiteta i planiranje terorističkih napada.

Od velike je važnosti da razvijemo nove narative o ljudskoj vrijednosti, manje ovisne o radu, koji će uzeti u obzir potpuno prožimanje naših života umjetnom inteligencijom. Kada strojevi nadmaše ljude u razmišljanju, radu, pa čak i stvaranju, ali također postanu sugovornici u mnogim našim važnim odnosima – što daje životu smisao? Opet, ako smo u krivu u vezi s AI-em, učinili smo zdravu filozofsku refleksiju. Ako smo u pravu, a nismo se pripremili filozofski, psihološki i kulturno, riskiramo krizu svrhe koja bi se mogla očitovati kao masovni pritisak na mentalno zdravlje ili nešto gore.

Dolazak AI-a neće čekati sudnji dan

Neki tvrde da je napredak AI-a dosegnuo plato, da će regulacija usporiti njegovu primjenu i da će ljudi uvijek zadržati prednost. Možda. Ali Pascalova logika vrijedi: asimetrija ishoda zahtijeva djelovanje. Vjerojatno će postojati koristi od pripreme za transformaciju čak i ako ona ne dođe. Cijena nepripremljenosti za onu koja dođe bit će golema.

Pascal se kladio na vječna pitanja. Oklada o umjetnoj inteligenciji tiče se bliske budućnosti. Ulog za svakog pojedinca možda je manji u ovom slučaju, ali za razliku od Pascalova Boga, umjetna inteligencija neće čekati sudnji dan. Ona već kuca na vrata. U ovoj okladi loš ishod nije taj da AI razočara. Loš ishod je da ispuni svako obećanje dok mi još raspravljamo trebamo li vjerovati da se to događa.

Svoju okladu položite u skladu s time.