Na impresivnoj slici možemo vidjeti stotine svjetlih spirala, mrlji i točaka. Svaka od njih je udaljena galaksija
Sve što vidite na na naslovnoj slici, kao i najnovijoj slici koju je objavila NASA su galaksije - galaksije raspršene sitnim komadićem neba snimljenog pomoću teleskopa James Webb. Radi li se o spirali ili udaljenijoj svjetloj mrlji, svaka galaksija je puna intriga. 'Svaka od njih u sebi krije milijarde i milijarde planeta' objavio je astronom Paul Byrne na Twitteru.
Prizor dolazi iz proslavljenog komadića kozmosa pod imenom 'Hubbleovo duboko polje'. Riječ je o dijelu neba velikog kao jedna trinaestina promjera Mjeseca promatranog sa Zemlje, piše Mashable. Kadar kojeg je prvo snimio teleskop Hubble sad snima njegov nasljednik James Webb. Snimka, pored približavanja udaljenih galaksija Zemljanima također demonstrira moć instrumenta, kao i njegovu mogućnost 'lova na neotkriveno kozmičko saznanje'.
Dok je Hubbleu za snimanje ikoničkog dubokog polja smještenog u zviježđu Veliki medvjed . 'Webbu je 2022. za snimanje prizora u visokoj rezoluciji trebalo oko 20 sati' kažu iz NASA-e.
Znanstvenici se Hubbleovom dubokom polju vraćaju zbog vrlo specifičnog razloga - otkrivanja daleke povijesti i načina na koji su nastale najranije galaksije. 'Ne znamo kako su galaksije točno postale ono što su danas' kažu iz NASA-e. 'Uz ovakvu osjetljivost Webb astronomima pomaže loviti prve galaksije i bolje razumijeti formiranje zvijezda i ostalih galaktičkih značajki ranog svemira'.
vezane vijesti
Znanstvenici su te rane galaksije odlučili snimiti pomoću Webbovog instrumenta za snimanje u polju blizu infracrvene, više poznatog kao NIRCam. Specijalizirani instrument koji može uloviti iznimno slabašne izvore svjetla znanstvenicima dozvoljava lov na mjesta gdje u galaksijama nastaju nove zvijezde. To postižu lovom na 'vrlo vruć i ionizirani plin'. Mnoge novonastale zvijezde izbacuju intenzivnu radijaciju koja pobuđuje atome vodika u okolnim oblacima plina.
'Mislim da promatranjem tih lijepih slika i njihove visoke kakvoće definitivno predstavlja vrhunac ovog iskustva' komentirala je Christina Williams, astronomkinja iz NSF-ovog NOIRLaba. 'Izračunali smo da ćemo jednog dana moći raditi ovakve stvari, no sad smo to postigli te u praksi dobili prave podatke'.
