Rusija je navodno počela ometati ukrajinske dronove sustavima elektroničkog ratovanja i preusmjeravati ih prema teritoriju susjednih članica NATO-a, ponajprije baltičkih država i Finske. Time se otvara novo sigurnosno i političko pitanje za zemlje koje su među najčvršćim podupirateljima Ukrajine od početka rata.

Baltički političari i dužnosnici upozoravaju da bi ponavljanje takvih incidenata moglo postupno utjecati na javno mnijenje i oslabiti podršku Ukrajini u državama koje su joj dosad bile među najvećim saveznicima, piše Kyiv Independent.

Dronovi pali u Finskoj i Latviji

Prvi ozbiljniji incident dogodio se u ožujku kada je nekoliko dronova palo na teritorij Finske. Lokalne vlasti potvrdile su da je najmanje jedan bio ukrajinski, nakon čega je Kijev službeno uputio ispriku.

Nekoliko mjeseci kasnije, u svibnju, više dronova iz Rusije ušlo je u zračni prostor Latvije. Jedan od njih srušio se u blizini skladišta nafte u gradu Rezekneu, nedaleko od ruske granice.

Do tada ukrajinski dronovi nikada nisu pogodili ništa unutar Latvije. Iako su latvijske vlasti navodno imale informacije o podrijetlu dronova, nekoliko dana nisu javno potvrđivale njihove izvore. Na kraju je Ukrajina ponovno priznala incident i ispričala se.

Posljedice su u Latviji bile vrlo ozbiljne. Incident je dodatno zaoštrio sukobe unutar vladajuće koalicije oko pitanja nacionalne sigurnosti i izazvao političku krizu koja je kulminirala ostavkom premijerke Evike Siline 14. svibnja.

Ubrzo nakon toga i Estonija se suočila sa sličnim problemom. NATO-ov borbeni avion 19. svibnja prvi je put srušio sumnjivi ukrajinski dron iznad estonskog teritorija, a slični incidenti ponovili su se i sljedećih dana.

Moskva koristi elektroničko ratovanje

Ukrajinski dužnosnici tvrde da nema nikakvih naznaka da Kijev namjerno cilja teritorij saveznika. Svi incidenti dogodili su se tijekom ukrajinskih napada na ciljeve unutar Rusije.

Prema riječima glasnogovornika ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova Georgija Tihija, Rusija namjerno koristi sustave elektroničkog ratovanja kako bi preusmjerila ukrajinske dronove prema NATO teritoriju.

Uz to, Moskva je vrlo brzo pokrenula i propagandnu kampanju. Ruski dužnosnici pokušali su incidente prikazati kao dokaz da Ukrajina, pa čak i same članice NATO-a, ugrožavaju regionalnu sigurnost.

Ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) dodatno je podigla tenzije kada je 19. svibnja optužila Latviju da omogućuje ukrajinske napade na Rusiju. Tvrdili su da se ukrajinsko osoblje za upravljanje bespilotnim sustavima već nalazi u latvijskim vojnim bazama te poručili da su ‘lokacije centara za donošenje odluka na latvijskom teritoriju dobro poznate’.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev otišao je i korak dalje te sugerirao da bi baltičke države trebale aktivirati NATO-ov članak 5 protiv Ukrajine.

Strah od pada podrške Ukrajini

Situacija je posebno osjetljiva jer su upravo Estonija, Latvija, Litva i Finska među državama koje su pružile jednu od najvećih vojnih i financijskih potpora Ukrajini u odnosu na svoju veličinu.

No pojedini dužnosnici priznaju da bi se javno raspoloženje moglo promijeniti ako se incidenti nastave.

Bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves upozorio je da bi ponovljeni upadi dronova mogli postupno narušiti percepciju Ukrajine među građanima.

‘Naravno… tko želi da mu dronovi ulaze na teritorij?’ rekao je Ilves za Kyiv Independent, dodajući da ga takav razvoj događaja ozbiljno zabrinjava.

Podsjetio je i na političku krizu u Latviji kao primjer koliko posljedice mogu biti ozbiljne ako se situacija nastavi ponavljati.

Sličnu poruku poslao je i estonski ministar obrane Hanno Pevkur, koji je rekao da Talin otvoreno upozorava Kijev da mora bolje kontrolirati svoje dronove kako ne bi ugrozio podršku saveznika.

‘Nema potrebe da se dovodi u pitanje potpora Estonaca Ukrajini’, rekao je Pevkur.

I poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz upozorio je da Ukrajina mora biti preciznija kako ne bi dala prostor ruskim provokacijama.

Kijev pokušava smiriti saveznike

Ukrajina je nakon incidenata brzo pokušala ublažiti političku štetu. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je da je Kijev spreman surađivati s baltičkim državama i Finskom kako bi se spriječili slični slučajevi u budućnosti.

Dodao je da Ukrajina nakon godina obrane od ruskih napada posjeduje veliko iskustvo u borbi protiv dronova te da je spremna podijeliti to znanje sa saveznicima.

Prema riječima jednog ukrajinskog dužnosnika, Kijev je sada u ‘svakodnevnom kontaktu’ s baltičkim državama oko mogućih preventivnih mjera.

Europska komisija također je priznala da incidenti pokazuju potrebu za jačanjem europske protuzračne obrane i zajedničkih sigurnosnih mehanizama.

'Problem je ruski rat, a ne Ukrajina'

Unatoč napetostima, baltički dužnosnici naglašavaju da odgovornost ipak vide u Moskvi, a ne u Kijevu.

Glavni tajnik estonskog Ministarstva vanjskih poslova Jonatan Vseviov rekao je da estonska javnost razumije kako su incidenti posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

‘Razlog zbog kojeg dronovi lete okolo jest ruski rat agresije. To je odluka donesena u Moskvi, a ne u Kijevu’, rekao je.

Dodao je da su dronovi završili u estonskom zračnom prostoru upravo zbog ruskog ometanja signala te naglasio da je jedino pravo rješenje završetak rata.

Sličan stav iznio je i jedan latvijski dužnosnik koji je poručio da Ukrajina ima puno pravo na samoobranu, uključujući napade na ruske ciljeve.

‘To je ruski problem jer proizlazi iz nastavka ruskog rata protiv Ukrajine’, zaključio je.