Sud u Kini presudio je u korist radnika čija ga je tvrtka zamijenila umjetnom inteligencijom te mu dodijelio više od 32.000 eura odštete.

Radnik, čije je prezime Zhou, zaposlio se 2022. u tehnološkoj tvrtki u Hangzhouu kao nadzornik kontrole kvalitete, zadužen za velike jezične modele koji se koriste u proizvodima temeljenima na umjetnoj inteligenciji, javlja The Guardian.

Smanjenje plaće 40 posto, pa otkaz

Tvrtka, čije ime nije javno objavljeno, kasnije je ustvrdila da umjetna inteligencija može obavljati njegov posao te mu ponudila premještaj na niže radno mjesto i smanjenje plaće od 40 posto. Kada je to odbio uručen mu je otkaz.

Zhou je osporio otkaz, a sud u Hangzhouu prošlog je mjeseca presudio da ga je tvrtka nezakonito otpustila te joj naložio da mu isplati nešto više od 32 tisuće eura odštete.

Kineski državni mediji pozdravili su presudu, ocijenivši da šalje ‘ohrabrujuću poruku naporima za zaštitu radničkih prava u doba automatizacije’.

Ljudi u Kini, potaknuti politikom svoje vlade i općenito optimističnim stavom prema tehnologiji, uglavnom su pozitivniji od ljudi na Zapadu kada je riječ o potencijalu umjetne inteligencije da poboljša njihove živote.

Nedavno istraživanje agencije Ipsos pokazalo je da je više od 80 posto ljudi u Kini uzbuđeno zbog proizvoda koji koriste umjetnu inteligenciju, u usporedbi s manje od 40 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu ili SAD-u.

Visoka nezaposlenost mladih

No utrka različitih sektora gospodarstva da što brže uvedu umjetnu inteligenciju počinje izazivati zabrinutost zbog mogućeg gubitka radnih mjesta. Kina se suočava s trajno visokom nezaposlenošću mladih i prema najnovijim podacima, posao ne može pronaći 17 posto osoba u dobi od 16 do 24 godine.

Kyle Chan, suradnik Instituta Brookings koji proučava kinesku tehnološku i industrijsku politiku, rekao je da postoje znakovi promjene u pristupu Pekinga gubitku radnih mjesta uzrokovanom umjetnom inteligencijom.

‘Kineski su donositelji politika ranije uglavnom umanjivali te rizike. Službene poruke o umjetnoj inteligenciji bile su usmjerene na nova radna mjesta koja ona stvara.  Taj se proces uspoređivao s preustrojem tržišta rada tijekom industrijske revolucije. Ironija je u tome što su te promjene tada izazvale snažan otpor radnika. Sada vidimo da Peking sve više govori o rješavanju nezaposlenosti povezane s umjetnom inteligencijom’, rekao je.

Slučaj iz Hangzhoua nije prvi u kojem su vlasti presudile u korist radnika koji su izgubili posao zbog umjetne inteligencije.

Poslodavci trebaju preuzeti odgovornost

Lokalna vlada u Pekingu prošle je godine objavila pojedinosti arbitražnog slučaja u kojem je tvrtka otpustila ženu koja je 15 godina radila kao ručna prikupljačica podataka. Tvrtka je tvrdila da njezin posao može obavljati automatizirani alat za prikupljanje podataka.

Arbitražni odbor presudio je da tvrtka ima pravo uključiti umjetnu inteligenciju u svoj poslovni model, ali da to ne predstavlja ‘značajnu promjenu objektivnih okolnosti’ koja bi mogla biti zakonska osnova za raskid ugovora o radu.

Odbor je naveo: ‘Dok uživaju koristi tehnologije, poslodavci istodobno trebaju preuzeti i odgovarajuće društvene odgovornosti.’

Jeremy Daum, viši suradnik Centra Paul Tsai za Kinu pri Sveučilištu Yale u Pekingu, rekao je da nedavni slučajevi pokazuju kako, ‘ondje gdje je tehnološka promjena predvidiva i nadzirana poslovna nadogradnja, poslodavci ne mogu jednostavno troškove tranzicije prebaciti na zaposlenike’.