Kada se govori o ljudima iz kamenog doba, većinu ih zamišljamo kao male zajednice koje žive u špiljama, koriste jednostavne kamene alate i ostavljaju crteže na stijenama. No, ljudi u neolitiku, posljednjem razdoblju kamenog doba (oko 9000. – 3300. g. pr. Kr.), vodili su i ratove te ponekad na zastrašujući način uništavali svoje neprijatelje.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, međunarodni tim istraživača donosi dokaze koji upućuju na to da su neolitički stanovnici današnje sjeveroistočne Francuske iznakazili strane osvajače i time obilježavali pobjede u ratnim sukobima. Otkriće bi moglo predstavljati jedan od najstarijih dokaza ritualiziranog slavljenja vojne pobjede u prapovijesnoj Europi.

Jezivi nalazi iz pokopnih jama

Arheolozi su analizirali 82 ljudska kostura i odvojene udove pronađene u pokopnim jamama na dva lokaliteta blizu Strasbourga, u Achenheimu i Bergheimu, datiranim između 4300. i 4150. g. pr. Kr. Neki su ostaci pokazivali tragove nasilja, uključujući odsječene ruke i prijelome lubanja, što sugerira da su žrtve umrle nasilnom smrću.

Znanstvenici su zaključili da su te žrtve vjerojatno bili pripadnici neprijateljskih skupina, brutalno pogubljeni te potom bačeni u jame zajedno s 'trofejima' u obliku odrezanih gornjih udova. Ovakvi postupci predstavljali bi jedan od najranijih primjera ritualiziranog obilježavanja pobjede nad neprijateljem, piše Gizmodo.

Tko su bile žrtve, a tko lokalni stanovnici?

Prijašnja istraživanja u gornjem Porajnju već su pokazala da je to razdoblje obilježeno vojnim invazijama i kulturnim nemirima. Ipak, do sada nije bilo jasno jesu li kosti iz Achenheima i Bergheima pripadale lokalnim zajednicama ili došljacima.

Kako bi to razjasnili, tim je proveo izotopne analize kostiju. Rezultati su pokazali jasnu razliku: dok su ljudi koji nisu imali znakove nasilne smrti bili lokalnog podrijetla, oni koji su bili osakaćeni i nasilno ubijeni potjecali su iz drugih regija. To snažno sugerira da su se radilo o osvajačima ili neprijateljskim skupinama koje su lokalni stanovnici ne samo porazili, već i ponižavali nakon smrti.

Dehumanizacija u kamenom dobu

Glavna autorica studije, Teresa Fernández-Crespo sa Sveučilišta u Valladolidu, istaknula je da su ti ljudi vjerojatno doživljeni kao 'društveno distancirani, nelokalni neprijatelji', koji su u očima pobjednika izgubili ljudski status. Upravo zato mogli su biti pretvoreni u trofeje ili zatočenike, a njihova osakaćenost postala je dio ritualnog obilježavanja pobjede.

Otkriće tako svjedoči o mračnim aspektima ljudske povijesti - još u neolitiku, puno prije nastanka prvih država i profesionalnih vojski, rat i nasilje bili su sastavni dio života. Izraz 'pretjerano nasilje' u ovom slučaju nije metafora, nego doslovni opis onoga što se dogodilo, piše Gizmodo.