Daren Acemoglu

Što su nam donijeli roboti na poslu? Evo što tvrdi profesor s MIT-a

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 09.05.2020 16:50
  • Objavljeno 09.05.2020 u 16:03
Daren Acemoglu, profesor s MIT-a, istražilo je stvarno stanje na tržištu radne snage

Daren Acemoglu, profesor s MIT-a, istražilo je stvarno stanje na tržištu radne snage

Izvor: Profimedia / MIT / Autor: Jared Charney, Alexander kirch

Ekonomist MIT-a Daron Acemoglu istražio je koliko je automatizacija poslova i uvođenje robota u radne procese utjecala na zaposlenost i nadnice ljudske radne snage

U industrijskoj revoluciji, pisao je Thomas More, ovce su 'pojele ljude' kako bi se stvorilo više mjesta za pašnjake na kojima će se štrigati vuna za parne predionice širom Engleske. Danas se nešto slično događa s robotima koji bi ljudima mogli preoteti njihova sve nesigurnija radna mjesta.

Što se to događa na tržištu radne snage; hoće li doista automatizacija radnike ostaviti bez posla, kako tvrde katastrofičari, ili ćemo se naučiti na suživot ljudi i strojeva u kojem će prosperirati obje strane?

Studija na kojoj je radio i Daren Acemoglu, profesor s MIT-a, istražila je stvarno stanje na tržištu i zaključila da, barem u Sjedinjenim Američkim Državama, utjecaj robota varira od industrije do regije i može igrati zapaženu ulogu u pogoršanju nejednakosti među radnicima, piše MIT News.

'Pronašli smo prilično velike negativne učinke na zaposlenost', kaže ekonomist MIT-a Daron Acemoglu.

tportal

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: JIRAROJ PRADITCHAROENKUL

Naime, studija pokazuje da je od 1990. do 2007. godine dodavanjem jednog dodatnog robota na 1000 radnika nacionalni omjer zaposlenosti i stanovništva smanjen za oko 0,2 posto, pri čemu su neka područja SAD-a pogođena daleko više od drugih.

To znači da je svaki novi robot u proizvodnji u prosjeku zamijenio oko 3,3 radnika. Istovremeno, povećana upotreba robota na radnim mjestima radnicima je smanjila plaće za otprilike 0,4 posto.

'Radnici lošije prolaze u poslovima u kojima se roboti prilično dobro natječu protiv njih', kaže Acemoglu.

tportal

Izvor: MIT / Autor: Jared Charney

Studija 'Robots and Jobs: Evidence from U.S. Labor Markets' o stanju na američkom tržištu rada, koju potpisuju Acemoglu i doktorand Pascual Restrepo, asistent sa Sveučilišta u Bostonu, može se pronaći i na internetskim stranicama časopisa Journal of Political Economy Sveučilišta u Chicagu.

Acemoglu i Restrepo koristili su podatke iz 19 industrija koje je prikupila Međunarodna federacija za robotiku (IFR). Riječ je o industrijska grupacija sa sjedištem u Frankfurtu koja vodi detaljne statistike o primjeni robota širom svijeta. Znanstvenici su to kombinirali s dostupnim američkim podacima o broju stanovnika, zaposlenosti, poslovanju i plaćama.

Istraživači su također usporedili razmještanje robota u SAD-u s onim u drugim zemljama, otkrivši da Amerika zaostaje za Europom. Naime, od 1993. do 2007. američke tvrtke uvele su otprilike jednog novog robota na tisuću radnika; istodobno, europske su tvrtke na tisuću radnika 'zaposlile' 1,6 robota.

'Iako je SAD tehnološki vrlo napredna ekonomija, u pogledu proizvodnje i upotrebe industrijskih robota i inovacija ona zaostaje za mnogim drugim naprednim ekonomijama', kaže Acemoglu.

U SAD-u četiri proizvodne industrije zapošljavaju 70 posto robota: automobilska industrija zapošljava najviše, 38 posto svih robota, elektronika 15 posto, industrija plastike i kemijske industrije 10 posto, a metaloprerađivačka industrija sedam posto.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MIT

Proučen je i utjecaj robota u 722 poslovne zone širom Sjedinjenih Američkih Država i otkrivene su značajne geografske razlike u intenzivnoj upotrebi robota.

S obzirom na industrijske trendove u primjeni robota, najpogođenije je sjedište automobilske industrije. Michigan ima najveću koncentraciju robota na radnim mjestima, a zaposlenost u Detroitu, Lansingu i Saginawu pogođena je više nego bilo gdje drugdje u državi.

'Različite industrije ostavljaju različite otiske na različitim mjestima u SAD-u', primjećuje Acemoglu. Robotika je najviše uzela maha u Detroitu i tamošnja je ljudska radna snaga najugroženija.

U nekim lokalnim sredinama svaki robot zamjenjuje oko 6,6 radnih mjesta, otkrili su istraživači. I dok jedni ostaju bez posla, uvođenje robota u radne procese ide na ruku ljudima u drugim industrijama i drugim područjima zemlje, između ostalog i snižavanjem troškova dobara koja kupuju.

Studija sugerira da roboti imaju izravan utjecaj na nejednakost dohotka. Proizvodni procesi u kojima su zaposleni najčešće ljudsku radnu snagu ostavljaju bez mogućnosti zapošljavanja, naročito na bolje plaćenim radnim mjestima. S druge strane, postoji izravna veza između automatizacije u industriji koja koristi robote i povećanja dohotka radnika.

Robotizacijom radnih mjesta najviše je pogođen Detroit, centar američke automobilske industrije

Izvor: Društvene mreže / Autor: TravelsWithLobo

Zapošljavanjem robota teret najviše pada na niže i naročito srednje kvalificirane radnike. Istraživanje je zapravo pokazalo kako i automatizacija pridonosi povećanju nejednakosti u zadnjih 30 godina.

Iako tvrdnje o strojevima koji potpuno ukidaju potrebu za ljudskim radom mogu biti pretjerane, istraživanje pokazuje kako je efekt uvođenja robota u proizvodne procese stvaran, s dubokim društvenim implikacijama.

'Istraživanje ne ide sasvim na ruku onima koji misle da će roboti preuzeti sve naše poslove', kaže Acemoglu. 'Ali implicira da je automatizacija moćna sila o kojoj treba voditi računa.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!