Kada je Adam Fenton, novinar The Conversationa, zatražio informacije o crkvama u Coventryju, chatbot je odbio dati odgovor prije nego što dobije njegovo ime, adresu elektroničke pošte i broj telefona. Nakon što nije htio ostaviti podatke, 'apostol' ga je ipak proveo kroz korake obraćenja, pomogao mu izmoliti molitvu spasenja i ponovno zatražio osobne podatke.

Od Isusa do rabina: Sve religije dobile su svoje chatbotove

Posljednjih nekoliko godina pojavila se nova generacija tzv. godbotova, treniranih na svetim tekstovima i teološkim izvorima.

Danas gotovo svaka velika religija ima svoju verziju digitalnog duhovnog savjetnika. To su JesusAI za kršćane, QuranGPT za muslimane, GitaGPT za hinduiste, AI rabini za židovske zajednice te JustinAI za katolike u SAD-u. Čak je i sikhizam nakratko dobio chatbot KhalsaGPT, no projekt je kasnije praktički ugašen nakon što su njegovi autori zaključili da umjetna inteligencija nije dovoljno pouzdana za odgovaranje na osjetljiva vjerska pitanja.

'Kao Sikhi shvatili smo da ovo područje zahtijeva izniman oprez, odgovornost i nadzor', poručili su autori projekta.

Same vjerske zajednice pokušavaju odrediti smjer i stav prema umjetnoj inteligenciji.

Papa Lav XIV. nedavno je upozorio da je ona jedan od najvećih moralnih izazova našeg vremena. U svojoj prvoj enciklici naglasio je da AI nikada nije potpuno neutralan jer uvijek odražava vrijednosti onih koji ga razvijaju, financiraju i koriste, no službenih smjernica i dalje je malo.

Istraživači koji su proučavali odnos religijskih zajednica prema umjetnoj inteligenciji pronašli su tek nekoliko službenih intervencija, među kojima se ističe vatikanski dokument Rome Call for AI Ethics te globalna zabrana koju je vodstvo Sikha izdalo za AI prikaze gurua i svetih tekstova.

Većina vjerskih zajednica zasad se oslanja na opća etička načela, a ne na stroga pravila.

Problem počinje kada chatbot postane duhovni savjetnik

Dok su jednostavni chatbotovi za odgovaranje na pitanja o rasporedu misa ili lokaciji crkava relativno bezopasni, istraživači smatraju da najveći rizik nastaje kada AI počne nuditi duhovne savjete.

Jedan od najpoznatijih primjera je Justin AI, katolički chatbot koji je 2024. godine predstavljen kao virtualni svećenik.

Korisnici su mu mogli postavljati pitanja o vjeri, tražiti savjete, pa čak i ispovijed. Međutim projekt je ubrzo izazvao kontroverze nakon što je chatbot počeo davati teološki problematične odgovore, uključujući tvrdnje da se krštenje može obaviti sportskim napitkom Gatorade te da bi brak između brata i sestre mogao biti dopušten.

Nakon brojnih kritika virtualni je svećenik 'razriješen' te je ostao tek digitalni teolog, ali problemi nisu ograničeni samo na kršćanske chatbotove.

Istraživači su tijekom testiranja hinduističkih chatbotova otkrili da pojedini sustavi u određenim okolnostima opravdavaju nasilje kao izvršavanje dužnosti (dharme). Slične je odgovore ranije zabilježio i CBC News tijekom istraživanja GitaGPT-ja.

Stručnjaci upozoravaju da umjetna inteligencija ponekad spaja različite vjerske tekstove, koncepte i tradicije na neočekivane načine te može proizvesti tumačenja koja nijedna vjerska zajednica zapravo ne zastupa. 'Ako AI počne govoriti u ime Boga i pritom pogrešno protumači vjerski tekst, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne', upozorio je metodistički vjerski vođa uključen u istraživanje.

Nova vrsta ovisnosti?

Istraživanje provedeno među 28 vjerskih vođa iz šest najvećih religijskih zajednica u Velikoj Britaniji pokazalo je da većina njih vidi korisnu ulogu umjetne inteligencije u administraciji, obrazovanju i informiranju, no gotovo svi povlače granicu kada je riječ o duhovnom životu.

Rabin je tako upozorio da chatbot ne može držati osobu za ruku na samrti, budistički predstavnici istaknuli su da robot ne može iskusiti patnju, a biskupi upozoravaju da imitacija ljudskog ponašanja nije isto što i stvarno ljudsko iskustvo. Brine ih i sve veći broj ljudi koji se obraćaju chatbotovima zbog usamljenosti, emocionalne podrške ili traženja životnog smisla.

Autori istraživanja upozoravaju na pojavu koju neki stručnjaci nazivaju 'AI psihozom' ili 'GPT psihozom' – situacijama u kojima korisnici razvijaju intenzivne emocionalne odnose s chatbotovima te postupno gube sposobnost razlikovanja stvarnosti od sadržaja koji generira umjetna inteligencija.

Ako se tome pridodaju usamljenost, slabljenje društvenih veza i potreba za jednostavnim odgovorima u složenom svijetu, nastaje plodno tlo za manipulaciju, dezinformacije i nove oblike ovisnosti. U najcrnjem scenariju budućnosti, upozoravaju istraživači, AI bi mogao postati digitalni propovjednik, terapeut, guru i duhovni vodič istodobno.

A ako takav sustav pogriješi, postavlja se pitanje tko će snositi posljedice. 'Na kraju će komadiće skupljati lokalni svećenici, pastori i vjerski vođe', upozorava Simon Cross, savjetnik Anglikanske crkve za umjetnu inteligenciju, dodajući: 'Suočit će se s pitanjima i problemima za koje nikada nisu bili obučavani.'