Organizatori navode da je ovogodišnje izdanje privuklo više od 11.500 prijava iz 60 zemalja, pri čemu je između 30 i 35 posto sudionika stiglo iz inozemstva. U Ateni se okupilo više od 3000 predstavnika startup ekosustava, uz više od 90 popratnih događanja diljem grada i 440 volontera uključenih u organizaciju, piše Euronews.

S pozornice atenskog Zappeiona poduzetnici koji su izgradili kompanije prisutne na desecima tržišta govorili su o tome što je danas potrebno da Europa stvori novu generaciju globalnih tehnoloških kompanija, a jedna od glavnih poruka konferencije odnosila se na nedostatak kulture preuzimanja rizika u Europi.

Problem nije manjak novca

Osnivač i izvršni direktor estonskog Bolta, Markus Villig, opisao je kako je njegova kompanija krenula iz male istočnoeuropske države bez kapitala kakav imaju američka ili zapadnoeuropska tehnološka središta, ali s ljudima spremnima graditi kompaniju s globalnim ambicijama.

Bolt danas posluje u desecima zemalja, a Villig smatra da najveći problem europskih inovacija nije manjak novca, već način na koji se kapital koristi. 'Europa je jedna od najbogatijih regija svijeta, ali golemi iznosi kapitala i dalje ostaju na bankovnim depozitima i u ulaganjima s niskim prinosima umjesto da se usmjeravaju prema kompanijama i novim tehnologijama', rekao je.

Prema njegovim riječima, mali ulagači u SAD-u mnogo više ulažu u tržišta kapitala i tehnološke kompanije nego Europljani.

Villig procjenjuje da zbog takvog pristupa europsko gospodarstvo svake godine gubi između dva i tri bilijuna eura potencijalne vrijednosti te smatra da bi veća ulaganja u kompanije, sveučilišta i venture capital fondove mogla značajno ubrzati europski rast.

Važna tema konferencije bila je i potreba da startupovi od samog početka razmišljaju globalno.

Suo Wang, suosnivačica kompanije Deel, koja danas posluje u 160 zemalja i mjesečno obrađuje isplate vrijedne tri milijarde dolara za oko 40 tisuća kompanija, istaknula je da uspjeh ne ovisi samo o tehnologiji ili prodaji nego prije svega o tome rješava li proizvod stvaran problem.

Wang se prisjetila kako se sa 16 godina iz Kine preselila u SAD bez znanja engleskog jezika, a danas vodi jednu od najbrže rastućih kompanija u području upravljanja plaćama i ljudskim resursima. 'Prije 20 ili 30 godina kompanije su prvo osvajale lokalno tržište pa se širile. Danas su kompanije globalne od prvog dana', rekla je.

Dodala je da suvremene tehnologije omogućuju startupovima da od samog početka ciljaju međunarodna tržišta.

Pozitivni primjeri

Jedan od upečatljivijih primjera europske kompanije koja je izrasla iz malog tržišta u međunarodnog igrača predstavio je George Daskalakis, suosnivač i izvršni direktor kompanije Kaizen Gaming. Kompanija koja je krenula iz Grčke danas posluje na 20 tržišta u Europi, Africi i Latinskoj Americi te je postala jedan od važnijih globalnih igrača u svojem sektoru.

Daskalakis je naglasio da njihov put nije bio linearna priča o uspjehu, već proces pun pogrešaka, prilagodbi i stalnog učenja. Prisjetio se da je prvi pokušaj širenja poslovanja u Poljskoj završio neuspjehom, a sljedeći pokušaj u Rumunjskoj bio je uspješan i pokazao da kompanija može rasti izvan Grčke.

'U New Yorku kažu: ako uspiješ ovdje, možeš uspjeti bilo gdje. Ja vjerujem da ako uspiješ u Grčkoj, možeš uspjeti bilo gdje', rekao je.

Istaknuo je da su neuspjesi sastavni dio razvoja svake kompanije te usporedio rast poduzeća s razvojem ljudi – kako rastu, suočavaju se s novim izazovima, griješe i moraju se prilagođavati.

Iako su dolazili iz različitih industrija i imali različita iskustva, sudionici konferencije složili su se da Europa ima znanje, talent i kapital, ali ih još uvijek teško pretvara u globalne tehnološke šampione.

Zaključak iz Atene bio je da europski izazov više nije samo poticanje istraživanja i stvaranje obrazovanih stručnjaka, već sposobnost da se te ideje pretvore u globalne kompanije koje mogu konkurirati SAD-u i Kini u tehnologiji, umjetnoj inteligenciji i budućim industrijama.