Rusija sve intenzivnije osjeća posljedice ukrajinskog razvoja bespilotnih sustava srednjeg dometa jer novi tip njihovih dronova posljednjih mjeseci sustavno uništava ruske protuzračne sustave, skladišta oružja, logističke pravce i energetsku infrastrukturu duboko iza bojišnice
Prema podacima ukrajinskih Snaga bespilotnih sustava, samo u svibnju pogođeno je deset najvećih ruskih rafinerija nafte, a njih šest djelomično je ili potpuno obustavilo rad. Među pogođenima je i moskovska rafinerija te je prestala s radom nakon velikog napada na područje ruske prijestolnice, piše United24media.
Ukrajinci tvrde da su neke rafinerije napadnute više puta, što pokazuje ozbiljne probleme ruske protuzračne obrane u pokušajima zaštite ključne infrastrukture. Ruski sustavi, navodi se, više ne uspijevaju učinkovito presretati masovne napade dronovima.
vezane vijesti
Novi tip dronova mijenja tijek rata
Middle strike dronovi (oni srednjeg dometa) predstavljaju novu generaciju ukrajinskih bespilotnih letjelica fiksnih krila koje djeluju na udaljenostima od približno 50 do 200 kilometara. Riječ je o kategoriji između taktičkih FPV dronova kratkog dometa i velikih sustava za dubinske udare na ciljeve tisućama kilometara unutar Rusije.
Ukrajina je 2024., 2025. i ove godine povećala svoju proizvodnju tih sustava, a sada ih koristi za sustavne udare na logistička čvorišta, skladišta streljiva, zapovjedne centre i protuzračne sustave na okupiranim područjima i ruskom teritoriju.
Ključna prednost tih dronova jest mogućnost konstantnog pritiska na rusku pozadinu. Time se ruske snage prisiljavaju na povlačenje opreme i skladišta sve dalje od prve crte bojišta, što produljuje opskrbne rute i usporava napade.
Uništene stotine protuzračnih sustava
Ukrajinski izvori tvrde da su u posljednjih nekoliko mjeseci uništili više od 500 ruskih sustava protuzračne obrane, a samo u travnju navodno njih više od 250, dok su brojke za veljaču i ožujak bile slične.
Prema ukrajinskim procjenama, to im omogućuje sve dublje prodore dronova na ruski teritorij i otvara prostor za masovne napade na strateške ciljeve.
Kao primjer navodi se napad 20. svibnja na rusku vojnu opremu oko 130 kilometara od bojišnice. Ukrajina tvrdi da je time i Krim, koji je Moskva dosad smatrala relativno sigurnom pozadinom, postao znatno ranjiviji.
Moskva pod pritiskom
Veliku pozornost izazvao je i veliki napad dronovima na Moskvu sredinom svibnja. Ukrajina službeno nije komentirala tu operaciju, a ruski mediji tvrdili su da je oboreno između 500 i više od 1000 dronova, no dio njih ipak je pogodio ciljeve.
Napadi su zabilježeni diljem Rusije, uključujući samu Moskvu. Prema riječima Roberta Brovdija, zapovjednika ukrajinskih Snaga bespilotnih sustava, rusku prijestolnicu štiti više od stotinu lansera sustava S-300, S-400 i S-500, kao i više od 50 sustava Pancir-S1/S2.
Unatoč tako snažnoj obrani, ukrajinski dronovi uspjeli su probiti višeslojni štit.
Ukrajinski analitičari tvrde da dronovi srednjeg dometa imaju ključnu ulogu u takvim operacijama jer iscrpljuju rusku protuzračnu obranu, uništavaju sustave na granicama i otvaraju koridore za napade duboko unutar Rusije.
Logistika postaje velik problem za Rusiju
Ukrajina tvrdi da su posljedice toga vidljive i na bojištu. Ruske snage, navodi se, sve teže organiziraju velike mehanizirane napade, a opskrba okupiranih područja postaje složenija i rizičnija.
Krim i okupirani jug Ukrajine sada su, prema ukrajinskim tvrdnjama, pod stalnom prijetnjom desetaka tisuća relativno jeftinih dronova koji uništavaju skladišta, zapovjedna mjesta, protuzračne sustave i vojnu tehniku.
Ukrajinci tvrde i da su posljednjih mjeseci na pojedinim dijelovima fronta uspjeli vratiti više teritorija nego što ga je Rusija osvojila, osobito na jugu zemlje.
Za sada nema neovisne potvrde svih ukrajinskih tvrdnji, no sve veći broj napada na rusku infrastrukturu i rafinerije pokazuje da bespilotni rat ulazi u novu fazu, u kojoj Moskva sve teže pronalazi učinkovit odgovor.
