U intervjuu za Politico Fouquet je poručio da Bruxelles uvodi ograničenja i pravila prije nego što je europskim tvrtkama uopće omogućio da razviju konkurentne AI proizvode i stvore dovoljno veliko tržište.

'Nismo ni počeli trčati, nismo čak ni prohodali, a već smo ispred sebe postavili sve prepreke zbog kojih ne možemo napraviti ni prvi korak', rekao je Fouquet govoreći o europskom Zakonu o umjetnoj inteligenciji, odnosno AI Actu.

Dodao je da takav pristup 'ne služi industriji'.

ASML u središtu globalne AI utrke

ASML, nizozemska kompanija vrijedna oko 515 milijardi eura, proizvodi strojeve ključne za izradu najnaprednijih čipova na svijetu. Ti se čipovi koriste u pametnim telefonima, automobilima, podatkovnim centrima i sustavima umjetne inteligencije, zbog čega ASML ima jednu od najvažnijih uloga u globalnom tehnološkom lancu.

Danas zapošljava više od 44 tisuće ljudi i smatra se najvrjednijom tehnološkom kompanijom u Europi.

Fouquet je u intervjuu upozorio da Europa trenutačno nema dovoljno snažnu potražnju za AI aplikacijama, cloud uslugama i naprednim čipovima, zbog čega europska strategija razvoja umjetne inteligencije ima ozbiljne slabosti. To se, kaže, vidi i u poslovanju ASML-a jer čak 99 posto strojeva te kompanije odlazi izvan Europe.

'Ako ne mogu razvijati AI ovdje, otići će drugdje'

Fouquetove kritike dolaze nakon višemjesečnog pritiska velikih europskih kompanija na Bruxelles da ublaži AI Act.

Početkom svibnja ASML se pridružio kompanijama poput Airbusa, Ericssona, Mistral AI-a, Nokije, SAP-a i Siemensa u upozorenju predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen da bi taj zakon mogao oslabiti europske kompanije prije nego što uopće uspiju konkurirati američkim i kineskim rivalima.

Europska unija je posljednjih mjeseci počela ublažavati dio pravila i odgađati pojedine obveze iz AI Acta, osobito za industrijsku primjenu umjetne inteligencije. Fouquet pozdravlja taj zaokret, ali smatra da bi Bruxelles trebao ići dalje. 'Ako kompanije to ne mogu raditi ovdje, radit će drugdje', upozorio je.

Kritizira i europsku strategiju 'pojednostavljivanja'

Šef ASML-a kritizirao je i pokušaje Europske komisije da naknadno pojednostavljuje kompleksnu regulaciju kroz tzv. omnibus pakete. 'Ideja da prvo napravite nešto vrlo komplicirano, pa ga zatim pojednostavljujete i na kraju očekujete dobar rezultat djeluje pomalo čudno', rekao je.

Smatra da bi Bruxelles umjesto toga trebao pisati pravila s kompanijama koje će po njima poslovati.

Europska komisija priprema novi paket mjera za tehnološki suverenitet Europe, kojim želi smanjiti ovisnost o američkoj tehnologiji, povećati broj podatkovnih centara i ojačati europsku industriju čipova.

Fouquet pritom upozorava da Europa ne bi trebala forsirati lokalnu proizvodnju pod svaku cijenu. 'Nijedna država nikada neće imati sve', rekao je.

Posebno je kritizirao ideju da europske vlade pri javnoj nabavi daju prednost domaćim tehnološkim kompanijama. 'Da biste nekome dali prednost, prvo morate imati nešto čemu možete dati prednost', rekao je.

Također smatra da Europa ne bi trebala agresivno ulagati u podatkovne centre i tvornice čipova bez stvaranja stvarne potražnje za AI uslugama i naprednom infrastrukturom. 'Ideja da će Komisija ili Europska unija graditi tvornice ili podatkovne centre možda nije najbolja. To treba prepustiti industrijskim liderima jer oni znaju kako se to radi', poručio je.

Problem Europe: Proizvodi čipove koje sama ne koristi

Fouquet se osvrnuo i na ranije europske pokušaje razvoja napredne proizvodnje čipova.

Podsjetio je da je bivši europski povjerenik Thierry Breton 2022. snažno gurao plan izgradnje tvornice naprednih čipova u Europi, no projekt američkog Intela u Njemačkoj propao je dvije godine kasnije zbog financijskih problema kompanije.

Prema Fouquetu, problem je i to što Europa trenutačno nema dovoljno kompanija koje koriste najnaprednije čipove. 'Kad biste imali takvu tvornicu u Europi, gotovo svi proizvedeni čipovi završili bi u izvozu u SAD', rekao je, dodavši: 'To znači da bi Europa subvencionirala golemi projekt, a rezultat tog projekta završio bi negdje drugdje.'

Ističe da bi Europska komisija trebala stvarati uvjete koji će povećati potražnju za AI uslugama i digitalnom infrastrukturom, a industrija bi potom sama razvila potrebne podatkovne centre i proizvodne kapacitete.

Iz Europske komisije odbacili su dio kritika. Glasnogovornik Komisije Thomas Regnier poručio je da AI Act 'podržava inovacije povećanjem povjerenja', dodajući da veće povjerenje potiče ulaganja i širu primjenu umjetne inteligencije te da novi paket pojednostavljivanja donosi 'jasnije rokove i jednostavnija pravila, više usmjerena na inovacije'.