analiza hup-a

Ovako izgledaju plaće IT-jevaca u Hrvatskoj, a ostvari li se ovih pet prijedloga mogle bi još rasti. I to ne samo njima...

  • Autor: Biljana Starčić
  • Zadnja izmjena 08.11.2018 14:09
  • Objavljeno 08.11.2018 u 14:00
Hrvoje Balen, Maja Mahovlić, Boris Drilo

Hrvoje Balen, Maja Mahovlić, Boris Drilo

Izvor: Pixsell / Autor: Sandra Šimunović

Započeta porezna reforma i dalje nije dovoljna za podizanje konkurentnosti IT sektora te za zadržavanje najkvalitetnijih ljudi tog sektora u zemlji, moglo se čuti na konferenciji HUP-a na kojoj su otkriveni podaci o plaćama IT profesionalaca te predloženi koraci za njihov rast

Prošle godine je ICT sektor generirao gotovo 3000 novostvorenih visoko plaćenih radnih mjesta koja stvaraju značajnu osobnu potrošnju, a niti jedan drugi privatni sektor u Hrvatskoj nije donio toliko investicija. Također, jedino ICT u izvozu raste dvoznamenkastom stopom rasta, što sve utječe na rast BDP-a.

Istaknuto je to na današnjoj konferenciji 'Plaće IT profesionalaca: Može li porezna reforma poduprijeti konkurentnost IT industrije?' na kojoj su predstavljeni rezultati analize radnih mjesta i plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo u suradnji s Algebrom i portalom Moj posao.

  • +10
  • +7

Konferencija HUP-a o poreznoj reformi i konkurentnosti IT industrije

Izvor: Pixsell / Autor: Sandra Simunovic/PIXSELL

'Pozdravljamo reformske pomake koje je Vlada pokrenula no oni nisu dovoljni i potrebno je puno više pažnje posvetiti ovom sektoru i omogućiti mu uvjete poslovanja koji su poticajni i porezne politike koje nisu represivne', rekao je Boris Drilo, predsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Kako predlaže, potrebna je uniformna stopa poreza na dobit i jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka koji će omogućiti da i ljudi sa srednjim i umjerenim plaćama osjete efekte ovih promjena.

Predstavljeno je i pet manjih mjera koje je moguće odmah provesti, a o kojima se, kako je istaknuto, razgovara s Ministarstvom financija.

One su:

  • neoporeziv trošak prehrane zaposlenika
  • neoporeziva isplata za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu
  • utvrđivanje maksimalnog neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine ili pokrića dijela rate kredita
  • neoporezivi bonusi u vidu dionica i udjela za tvrtke do određene veličine
  • neoporezivi iznosi 2-3 nagradne plaće godišnje

'Iako su ove mjere zamišljene u okviru IT sektora s prvenstvenim ciljem da povećaju njegovu međunarodnu konkurentnost i sposobnost za zadržavanje kvalitetnih ljudi, mjere su primjenjive na cjelokupan sektor profesionalnih usluga i štoviše, na gospodarstvo u cjelini' – smatra Drilo.

Na konferenciji su iznijeti i rezultati analize plaća IT profesionalaca, i to na uzorku od 3.600 ispitanika koji uključuje IT profesionalce u najširem smislu značenja tog pojma – dakle radi se o ljudima koji rade u svim zanimanjima IT sektora.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: hup

Ove je godine objavljeno najviše oglasa za zanimanja IT system administratora, programera i IT testera. Neto prosječna plaća iznosila je za istraživano razdoblje nešto više od 8.000 kuna u IT sektoru što je značajno veći prosjek od plaća u ostalim sektorima u Hrvatskoj.

Rezultati su pokazali da 10 posto zaposlenih IT-jevaca u sektoru ima plaću veću od 12.000 kuna neto. Mala je razlika u prosječnim plaćama za IT profesionalce u IT i non-IT sektorima, što je posebno vidljivo kod najviše traženih programera kojih i dalje nedostaje u svim sektorima.

Porezna reforma će u IT sektoru rasteretiti skupine od 17.000 kuna bruto plaće na više, što većinu zaposlenika neće zahvatiti s obzirom da je većina plaća ispod tog bruto iznosa. Istraživanje je uspoređivalo razlike u plaćama s razlikama u stupnju obrazovanja, stažu i funkciji unutar pojedinog zanimanja.

Vidljiv je i trend rasta plaća s rastom stupnja obrazovanja, tako stručnjaci s poslijediplomskim završenim studijem (doktorat) imaju medijan plaću od 13.500 kuna i bit će djelomično zahvaćeni ovom poreznom reformom.

'Poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok se ne promjene uvjeti poslovanja u zemlji, a to je posebno postalo vidljivo otkad smo dio zajedničkog EU tržišta na kojem se natječemo sa zemljama u kojem su porezne politike mnogo liberalnije od naše. Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili', zaključio je Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!