DOBITNIK TURINGOVE NAGRADE

Otac weba dobio prestižnu Turingovu nagradu, no izuzetno je zabrinut

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 14.04.2017 09:57
  • Objavljeno 05.04.2017 u 13:40
Tim Berners-Lee

Tim Berners-Lee

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Pun internetskih trolova, svađa i prepucavanja, web ovih dana može izgledati kao mračno i beznadežno mjesto. Ipak, čovjek koji ga je prije 28 godina izmislio i dalje je optimističan

Tim Berners-Lee dobio je za svoj izum koji je promijenio svijet u utorak prestižnu Turingovu nagradu (Turing Award), svojevrsnu Nobelovu nagradu za računalne znanosti koja dolazi u paketu s milijun američkih dolara od Googlea.

Berners-Lee, istraživač u Laboratoriju za računalne znanosti i umjetnu inteligenciju pri MIT-ju, stvorio je World Wide Web 1989. godine kao alat kojim će znanstvenici razmjenjivati podatke putem interneta. Osmislio ga je dok je radio za Europsku organizaciju za nuklearna istraživanja (poznatiju po kratici CERN).

U to vrijeme, kaže Berners-Lee, znanstvenici su koristili brojne različite vrste računala, poput Macova, PC-ja, miniračunala... Nije postojao način kako bi ta računala mogla međusobno razmjenjivati informacije. 'Web je osmišljen kako bi bio univerzalan. Poanta je bila demontirati silos', objašnjava Berners-Lee.

Želio je olakšati komuniciranje i duboko je vjerovao kako će nam umreženi svijet pomoći da radimo i surađujemo učinkovitije bez obzira na kulturna i ina razgraničenja. 'Ideja je bila da se na njega može staviti bilo što. Nisam ni sanjao kako će se na njemu doista naći sve i svašta', kaže Berners-Lee.

Osim što je izmislio web, bio je i prvi koji je ponudio web preglednik, jezik za pisanje računalnog koda za web stranice (HTML) i algoritme koji su omogućili webu da izraste u ono što je danas. Web je zamišljen kao divna platforma pomoću koje bi nadilazili nacionalne i kulturne granice.

No, mnogi vjeruju kako je - umjesto demontiranja -  web i sam postao svojevrstan silos. Iako nije postao cyber utopija kakvoj se nadao, Berners-Lee još uvijek vjeruje u potencijal weba. Ipak, brine ga mračna strana društvenih medija, mjesta online gdje pod okriljem anonimnosti djeluju 'mizogini nasilnici, odvratni ljudi koji uživaju u tome što mogu biti odvratni'.

Povodom godišnjice weba, 12. ožujka, sastavio je manifest u kojem iznosi tri najveća izazova s kojima se web danas suočava: 

  • zaštita privatnosti osobnih podataka
  • širenje dezinformacija
  • manjak transparentosti u političkom oglašavanju online.

'Proveo sam prvih 20 godina weba govoreći ljudima kako svima treba omogućiti potpuno neograničeni pristup internetu. Neka ljudi prave web odredišta, neka ih povezuju međusobno. Iz toga će izaći dobre stvari', kaže Berners-Lee.

U međuvremenu je izgubio ponešto samopouzdanja, a tijekom protekle godine postajao je sve zabrinutiji oko toga može li web ostvariti njegovu viziju alata za čovječanstvo.

Dugoročno gledano, i dalje je optimist, djelomično zato što vjeruje kako će se web nastaviti razvijati. 'Bila bi ludost zamisliti kako će ostati isti', objašnjava. 

Ljudi koji sada dizajniraju mreže morat će prilagoditi strategije i ponovno promisliti svoje uloge, kao i pobrinuti se da prostore online pretvore u 'mjesta gdje se lijepe stvari događaju'. No, to nije posao samo za tehnički upućene osobe, već i za zakonodavce, učitelje i svakog od nas ponaosob.

Više: NPR

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!