O uspostavi mreže od 27 vojnih ispostava u Južnom kineskom moru izvijestio je australski ABC, pozivajući se na satelitske snimke koje je analizirao Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u sklopu svoje Azijske inicijative za pomorsku transparentnost. Primjerice, Kina je na grebenu Mischief izgradila poletno-sletne piste, više od 72 hangara za borbene zrakoplove te postavila sustave protuzračne obrane, protubrodske raketne sustave i napredne radarske instalacije i komunikacijske objekte.

U svibnju ove godine, dva kineska bombardera tipa H-6K, sposobna nositi nuklearno oružje, uočena su na otoku Woody koji čini lanac Paracelskih otoka. Analitičari su upozorili da kinesko gomilanje vojnih instalacija predstavlja ozbiljnu prijetnju okolnim državama, ponajviše Tajvanu kojeg Peking ne priznaje i smatra svojim teritorijem. Kineska uspostava mreže otočnih vojnih ispostava prijeti i Filipinima, Maleziji, Bruneju, Indoneziji, Singapuru, Tajlandu, Kambodži i Vijetnamu.

Između ostalih, u Južnom kineskom moru su i kineski otoci Hainan i Spartly, oko kojih se vode teritorijalni sporovi između država koje se nalaze na obalama ovog mora. Prema najnovijim informacijama, Kina sada ima 20 ispostava na Paracelskim otocima i sedam na otoku Spratly, s time da su njih četiri potpuno operativne pomorske i zračne baze. Zapadni vojni analitičari ističu da su čak tri baze u lancu otoka Spratly sposobne rasporediti napredne bombardere H-6K koji mogu lansirati rakete unutar dometa Australije.

Također, Kina kontrolira i Scarborough Shoal, koji je zauzela 2012. godine, putem stalne prisutnosti svoje obalne straže. Prema CSIS-ovoj analizi, kineska baza na Mischief Reefu sadrži hangare za borbene zrakoplove, skloništa od raketnih napada i visokofrekventne radarske sustave. Analitičari procjenjuju kako Kina može vidjeti, čuti i komunicirati preko cijelog Južnog kineskog mora na način na koji nitko drugi, uključujući Sjedinjene Države, ne može. Pored toga, zapadne procjene ukazuju da pojedine kineske baze svojom veličinom i postavljenom infrastrukturom podsjećaju na američku bazu Pearl Harbour na Havajima.

Najveće namjerno uništavanje okoliša u povijesti

Ključni pak razlog sporovima je položaj ovih otoka uz glavni plovni put za snabdijevanje istočne Azije. Uz to, ta su područja bogata ribom, a pretpostavlja se da obiluju i izdašnim nalazištima nafte i zemnog plina. Kina tvrdi da preuzima kontrolu i nad dijelovima Koraljnog mora, smještenog na sjeveroistočnim obalama Australije, pozivajući se na povijesne tvrdnje poput takozvane linije od devet crtica odnosno razgraničenja koje međunarodno pravo na priznanje. Kineska Komunistička partija stvorila je kartu s devet crtica još 1953. godine. Tih devet crtica protežu se uz obalu kineskog otoka Hainan sve do blizine vijetnamske obale i potom duboko u Južno kinesko more, okružujući otočnu skupinu Spratley.

Prema Ujedinjenim narodima i međunarodnom pravu, spomenute kineske baze su nezakonite. To je stav koji podržava i australska vlada koja smatra da je kinesko ponašanje u Južnom kineskom moru duboko zabrinjavajuće. Kinesko proširenje posebno brine Washington s obzirom da se Narodnooslobodilačka vojska Kine opasno približava američkim vojnim bazama na Filipinima, Guamu, sjevernoj Australiji, Južnoj Koreji i Japanu. Washington ocjenjuje da je agresivno širenje Kine u Južnom kineskom moru jedna od najznačajnijih prijetnji miru i stabilnosti na Indopacifiku, kao i da je samo pitanje vremena kada će doći do većeg incidenta.

Australski ABC napominje kako je kampanje melioracije i izgradnje umjetnih otoka velih razmjera dovelo do uništenja više od 4000 hektara koraljnog grebena, dok su operacije jaružanja oštetile najmanje 20.000 dodatnih hektara morskog dna. Stručnjaci su to opisali kao najveće namjerno uništavanje okoliša ikada zabilježeno u povijesti. Druge zemlje u regiji, ponajviše Vijetnam, također su proširile svoju vojnu prisutnost. Ipak, Kina ima jasnu prednost u smislu infrastrukture, opsega i strateške provedbe, što joj omogućuje da Južno kinesko more pretvori u ono što analitičari opisuju kao ''kinesko jezero''.

Zbog stvaranja ''kineskog jezera'' opravdano je najzabrinutiji Tajvan. Ministarstvo obrane te zemlje u svibnju ove godine je označilo 2027. kao vjerojatnu godinu za potencijalnu kinesku invaziju na taj otok. Zbog moguće agresije, Taipei je za ovu godinu najavio deseterodnevne vojne vježbe, što je dvostruko duže od uobičajenih vojnih manevara tajvanske vojske. Da Kina priprema invaziju na Tajvan do 2027., objavili su prošle godine i američki dužnosnici, navodeći kako Peking aktivno razvija borbene zrakoplove, ratne brodove i planove radi udvostručenja svojeg arsenala balističkih i krstarećih projektila.

Značajno povećanje dometa protuzračne obrane

U posljednje vrijeme rastu i amfibijske sposobnosti kineske ratne mornarice, osobito aktivnim širenjem desantnih i pomoćnih brodova te čamaca, a sve učestalije je i korištenje civilnih teglenica i trajekata. Pritom valja napomenuti da od 2015. sve kineske brodograđevne tvrtke moraju projektirati i konstruirati transportna plovila prema vojnim standardima. Izvori pak ukazuju na to da se civilna flota sve više koristi za tajne pokrete trupa na vojnim vježbama u unutrašnjosti Kine.

Zbog sve više upozorenja na moguću kinesku invaziju, Tajvan je ovih dana počeo s testiranjem fregate Chengde što označava prvu potpunu modernizaciju plovila klase Kang Ding. Chengde, koji je krenuo na testiranja iz matične luke Kaohsiung, prva je od šest lokalno prilagođenih fregata klase La Fayette u koje su integrirani suvremeni sustavi protuzračne obrane i nadzora sljedeće generacije, uključujući radar Tip 997 Artisan britanske proizvodne i domaće razvijeni sustav vertikalnog lansiranja projetila tipa Huayang.

Modernizacija broda Chengde započela je krajem 2023., a dovršena krajem lipnja ove godine. Radar Tip 997 Artisan zamjenjuje zastarjeli sustav DRBV-26D Jupiter II i uvodi mogućnosti 3D elektronički skeniranog niza s poboljšanom brzinom rotacije i preciznošću praćenja zračnih ciljeva. Istodobno, zastarjeli lanser raketa Sea Chaparral na pramcu uklonjen je i zamijenjen novom vertikalnom platformom integriranom u trup, a koja podržava do 32 rakete tipa Sea Sword II. Dok dijelovi lansera ostaju obavijeni zaštitnim pokrovom, njegov smještaj i arhitektura potvrđuju dramatično poboljšanje kapaciteta tzv. točkaste protuzračne obrane, kako u volumenu raketa, tako i u dometu angažmana koji se proteže s osam na 32 kilometra.

Pomorska ispitivanja koja su sada u tijeku posljednji su korak prije službenog ponovnog puštanja plovila u rad. Prema rasporedu tajvanske ratne mornarice, svaka od preostalih pet fregata klase Kang Ding proći će slične nadogradnje brzinom od jednog broda godišnje, počevši od 2026. godine, čime se osigurava postupni, ali neprekinuti ciklus poboljšanja flote najkasnije do 2031. godine. Inače, klasa Kang Ding temelji se na francuskoj fregati La Fayette koje su nabavljene još 1992. godine po cijeni od 2,8 milijardi dolara.

Smanjenje tehnološkog jaza u odnosu na Peking

Ovi brodovi nabavljeni su ugovorom s tvrtkom Thales, dok se montaža oružja odvijala na Tajvanu, a izvršila ju je kineska korporacija SB u Kaohsiungu. Zbog ograničenja u transferu tehnologije, izvorne platforme isporučene su bez naprednih europskih sustava protuzračne obrane, što je prisililo Tajvan da ih naknadno opremi američkim i lokalnim alternativama. To je uključivalo sada zastarjeli raketni sustav Sea Chaparral, koji se više ne smatra održivim s obzirom na trenutne zračne prijetnje. Program nadogradnje predstavlja ne samo skok u taktičkoj otpornosti, već i odgovor na povećanu aktivnost mornarice PLA oko tajvanskih pomorskih zona.

Fregata klase La Fayette ima djelomične stealth sposobnosti, a razvijena je kako bi se zadovoljile operativne potrebe pomorskih snaga nakon Hladnog rata, posebno za misije u spornim zonama i prekomorskim teritorijima. S duljinom od 125 metara, širinom od 15,4 metra i gazom od 4,1 metra, fregata može postići brzinu do 25 čvorova i ima prošireni operativni domet od 9000 nautičkih milja pri 12 čvorova. Pokreću je četiri dizelska motora SEMT Pielstick 12PA6V280 STC2 koji zajedno isporučuju 21.000 konjskih snaga.

Njegove stealth značajke, postignute nagnutim površinama, kompozitnim materijalima koji apsorbiraju radar i internaliziranom opremom nadgradnje, smanjuju njezin radarski presjek na onaj manjeg plovila. Naoružanje uključuje top Mod.100TR kalibra 100 milimetara, osam protubrodskih raketa Exocet MM40 Block 2, lanser protuzračnog sustava Crotale CN2 i razne strojnice, s prostorom za helikopter Panther ili NH90 uz pilotsku palubu i hangar.

Prema ocjenama vojnih analitičara, uspješna nadogradnja i reaktivacija fregate Chengde simbolizira ključni trenutak u modernizaciji tajvanske površinske flote. Poboljšava protuzračnu obranu mornarice, jača njezinu sposobnost obrane od napada raketama zasićenja i jača nacionalni obrambeni položaj usred rastućih regionalnih napetosti. Program modernizacije također će pomoći u smanjenju rastućeg tehnološkog jaza s mornaricom Kineske Narodnooslobodilačke vojske.