Trgovinski pregovori u Pekingu odvijat će se u sjeni sve izraženijih geopolitičkih i gospodarskih napetosti među globalnim igračima
Američki predsjednik Donald Trump na putu je prema Kini te će se susresti s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Pekingu. Trgovinski rat i geopolitika dominirat će dnevnim redom tijekom samita u četvrtak i petak, no sastav Trumpove delegacije sugerira da će tehnologija igrati gotovo jednako važnu ulogu, piše Euronews.
Na put s Trumpom idu direktor Applea Tim Cook, šef Tesle Elon Musk i direktor Nvidije Jensen Huang.
vezane vijesti
Osim na AI čipovima, fokus je na umjetnoj inteligenciji, kibernetičkoj sigurnosti i novoj eri AI ratovanja, a ona posljednjih mjeseci postaje sve vidljivija u globalnim sukobima.
David Leslie s Instituta Alan Turing kaže da će među 'najvećim pitanjima na stolu' biti nestabilnost povezana s Iranom, ali i rastuće napetosti oko Tajvana te pitanje može li se SAD više uopće smatrati pouzdanim zaštitnikom regije. Upravo tu ulazi umjetna inteligencija.
Prema Leslieju, posljednjih osam mjeseci otvorilo je 'novo doba AI podržanog ratovanja', pri čemu se tehnologija koristi u širokom rasponu sukoba - od Venezuele i Irana do izraelske vojne kampanje u Palestini. AI više nije samo alat za automatizaciju ili chatbotove, već postaje sastavni dio vojne infrastrukture, obavještajnih operacija i kibernetičkog ratovanja.
To je pitanje postalo jako osjetljivo nakon što je američka AI kompanija Anthropic predstavila model Mythos, a sama ga kompanija opisuje kao preopasan za javnu objavu zbog 'dosad neviđenih sigurnosnih rizika'.
U pozadini svega nalazi se dublje pitanje: Tko zapravo vodi američku tehnološku politiku?
Leslie tvrdi da je jedna od ključnih karakteristika Trumpove administracije to što je tehnološku strategiju velikim dijelom diktirala Silicijska dolina. Drugim riječima, teme poput kibernetičke sigurnosti ili krađe intelektualnog vlasništva možda više ne oblikuju diplomati nego tehnološki milijarderi koji imaju izravan pristup Bijeloj kući. S druge strane Pacifika, Kina nastavlja agresivno gurati svoj AI razvoj.
Peking želi da AI postane standard u više od 70 posto ključnih industrija do 2027. godine, a kineske kompanije poput DeepSeeka pokušavaju ponuditi jeftinije alternative ChatGPT-ju. Istovremeno kineski tehnološki divovi poput Huaweija, Alibabe i ByteDancea razvijaju čipove da bi smanjili ovisnost o američkoj tehnologiji.
Prema godišnjem izvješću Stanfordova instituta o 'ljudski centriranom' AI-u, SAD i dalje ima prednost u kapitalu, infrastrukturi i naprednim AI čipovima. Kina, međutim, dominira u broju patenata, znanstvenih radova i području fizičke umjetne inteligencije, odnosno robotike. Međutim odnos dviju supersila daleko je od jednostavne utrke.
Kina i dalje kontrolira ključne rijetke metale potrebne za proizvodnju moderne tehnologije i vojne opreme, što Pekingu daje ozbiljnu pregovaračku polugu. Leslie upozorava da SAD danas možda nije u toliko snažnoj poziciji kao prije nekoliko godina, osobito nakon iscrpljivanja vlastitih vojnih zaliha i rastuće potrebe za novim tehnološkim lancima opskrbe.
Dio analitičara smatra da bi Kina mogla pokušati iskoristiti samit kako bi ishodila ublažavanje američkih ograničenja na izvoz naprednih tehnologija, no Jacob Gunter iz think tanka MERICS tvrdi da je Peking već pokazao da dugoročno više vjeruje domaćoj industriji nego američkim iznimkama.
Čak i kada je Washington ublažio neka ograničenja za određene Nvidijine čipove, kineski odgovor bio je: 'Ne trebaju nam.'
Ipak, Gunter upozorava da postoji granica nakon koje bi pristup najmoćnijim AI čipovima Kini mogao donijeti dovoljno veliku prednost da nadmaši korist od zaštite vlastite industrije. Zbog toga mnogi vjeruju da su umjetna inteligencija i poluvodiči postali nove crvene linije suvremenog hladnog rata. 'Ako žele postići bilo kakav dogovor, vjerojatno će upravo AI i čipove ostaviti po strani', smatra Gunter.
