Njemačka je krenula u oštriji obračun s kibernetičkim kriminalom novim zakonom, kojim zapravo slijedi pravnu praksu drugih europskih zemalja
Vlada je tako prihvatila prijedlog zakona kojim se od pružatelja internetskih usluga zahtijeva pohranjivanje svih IP adresa u razdoblju od tri mjeseca.
Kako su pojasnili prilikom predstavljanja zakona, cilj je olakšati identifikaciju kriminalaca i osumnjičenika za terorizam na internetu, a poseban naglasak stavljen je na suzbijanje prevaranata i počinitelja koji distribuiraju snimke seksualnog zlostavljanja djece. Ideja je da policija i druga tijela za provođenje zakona mogu retroaktivno pristupiti pohranjenim IP adresama, ali samo ako postoji sumnja na određeno kazneno djelo.
'Brojne europske zemlje već dugo imaju ovu vrstu regulacija. Vrijeme je da i mi slijedimo taj primjer', istaknula je njemačka ministrica pravosuđa Stefanie Hubig, a prenosi dpa. Dodala je da digitalni prostor ne smije biti 'utočište za kriminalce'.
Zanimljivo, ovo nije prvi njemački pokušaj da se od pružatelja telekomunikacijskih usluga zahtijeva pohranjivanje podataka o prometu i lokaciji. Prvi zakonodavni pokušaj bio je prije gotovo 20 godina, ali ga je savezni sud poništio 2010. godine. Drugi zakon donesen je 2015., ali je nakon dvije godine pauziran.
Oporba je odmah reagirala na ovaj prijedlog zakona upozorivši da bi opći zahtjev za zadržavanje podataka mogao naići na probleme na sudovima ako krši zakone o zaštiti podataka.
S druge strane, Hubig je naglasila da su temeljna prava zaštićena novim zakonom.
Prije nego što on stupi na snagu, potrebno je njegovo odobrenje u parlamentu.