Novo istraživanje pokazalo je da ljudi koji žive pod istim krovom s vremenom počinju dijeliti značajan dio svojih mikrobioma. Posebno su slične bakterijske zajednice kod romantičnih partnera, koji dijele gotovo polovicu bakterija u usnoj šupljini. Znanstvenici sa Sveučilišta u Trentu u Italiji analizirali su crijevni i oralni mikrobiom 430 osoba iz 207 kućanstava u Italiji i na Fidžiju. Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri zajednički život utječe na sastav bakterija koje nastanjuju ljudsko tijelo.

Rezultati su pokazali da osobe koje žive zajedno dijele oko 19 posto sojeva bakterija u crijevima i čak 26 posto bakterija u usnoj šupljini. Za usporedbu, ljudi iz iste zajednice koji ne dijele dom imaju tek šest posto zajedničkih crijevnih bakterija i gotovo nimalo zajedničkih oralnih bakterija, piše Gizmodo.

Najveća sličnost zabilježena je kod romantičnih partnera. Oni dijele oko 44 posto bakterijskih sojeva u ustima, što istraživači povezuju s bliskim fizičkim kontaktom, uključujući ljubljenje i druge oblike intimnog ponašanja.

Mikrobiom se mijenja i u odrasloj dobi

Ljudsko tijelo dom je golemih zajednica mikroorganizama, poznatih kao mikrobiomi, koji imaju važnu ulogu u probavi, imunološkom sustavu i općem zdravlju. Dosadašnja istraživanja pokazala su da na njihov sastav snažno utječu rana životna iskustva i okolina u kojoj odrastamo.

Novo istraživanje sugerira da okoliš i zajednički život nastavljaju oblikovati mikrobiom i u odrasloj dobi. Prema autorima studije, to pomaže odgovoriti na pitanje odakle dolaze novi mikroorganizmi koji se tijekom života pojavljuju u našem tijelu.

Dijeljenje bakterija nije nužno loše, ali može nositi određene rizike

Većina bakterija koje nastanjuju ljudsko tijelo bezopasna je ili čak korisna. Međutim, istraživači su primijetili da su pojedini sojevi koji se najlakše prenose među ljudima povezani s određenim zdravstvenim stanjima.

Neki od najprenosivijih crijevnih bakterijskih sojeva povezani su s dijabetesom tipa 2 i slabijim zdravljem srca, dok su određene bakterije usne šupljine povezane s povećanim rizikom od kolorektalnog raka ili oportunističkih infekcija koje se javljaju kada je imunološki sustav oslabljen.

Znanstvenici za sada ne mogu sa sigurnošću objasniti zašto se upravo ti mikroorganizmi lakše prenose s osobe na osobu. Jedna od mogućnosti jest da posjeduju osobine koje im omogućuju preživljavanje u stresnim i upalnim uvjetima, zbog čega su istodobno uspješniji u prijenosu među ljudima i povezani s određenim bolestima.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Cell Press Blue, mogli bi pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako se ljudski mikrobiom mijenja tijekom života i kako bi se u budućnosti mogao ciljano oblikovati radi poboljšanja zdravlja.