Dok Španjolska za organizaciju prelazaka optužuje mreže krijumčara ljudi, u političkim i sigurnosnim krugovima pojavile su se dvije teorije koje pokušavaju objasniti nagli porast pokušaja ilegalnog ulaska
Migrantska kriza na granici Maroka i španjolske enklave Ceute, u kojoj je prema dosadašnjim informacijama poginulo najmanje 18 ljudi, otvara pitanje zbog čega je u samo nekoliko dana prema toj maloj enklavi krenuo val kakav nije viđen od 2021. godine. Kako piše Independent, u samo 24 sata u Ceutu je ušlo 49.000 ljudi.
Španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da će oružane snage pojačati prisutnost u Ceuti kako bi pomogle Civilnoj gardi u održavanju sigurnosti.
'Oružane snage će pojačati Civilnu gardu u izvršavanju njezinih ovlasti i svih drugih koje mogu biti potrebne za održavanje sigurnosti u gradu Ceuti', poručili su iz ministarstva, istodobno optuživši krijumčarske mreže da stoje iza organiziranog dolaska velikog broja migranata.
Broj ljudi koji pokušavaju doplivati ili na drugi način ući u Ceutu raste već nekoliko dana. Iako je grad s oko 80.000 stanovnika naviknut na migrantske pritiske, lokalne vlasti tvrde da ne pamte ovakve prizore još od velike krize 2021., kada je u samo jednom danu granicu prešlo gotovo 10.000 ljudi.
Jedan španjolski dužnosnik u jednom trenutku izjavio je da je granica bila 'u potpunom kolapsu'.
Prva teorija: Maroko ponovno vrši pritisak na Madrid?
U Španjolskoj se najviše govori o dvama mogućim objašnjenjima. Prvo je političke prirode i polazi od pretpostavke da Maroko ponovno koristi migracije kao sredstvo pritiska na Španjolsku.
Sličan scenarij dogodio se 2021. godine, kada su marokanske sigurnosne snage praktički dopustile tisućama ljudi prelazak granice tijekom diplomatskog sukoba između Madrida i Rabata. Povod je tada bio prihvat čelnika pokreta Polisario, koji se bori za neovisnost Zapadne Sahare, u jednoj španjolskoj bolnici.
Kriza je tada završila tek nakon velikog zaokreta španjolske politike. Premijer Pedro Sánchez priznao je marokanski plan za Zapadnu Saharu, odnosi dviju zemalja normalizirani su, a granica ponovno stavljena pod kontrolu.
No posljednjih tjedana ponovno su se pojavile napetosti. Španjolski parlament razmatra zakon kojim bi se dijelu stanovnika Zapadne Sahare, rođenih tijekom španjolske kolonijalne uprave, omogućilo stjecanje španjolskog državljanstva. Nakon ljetne stanke prijedlog bi mogao dobiti potrebnu većinu.
Istovremeno Madrid popravlja odnose s Alžirom, dugogodišnjim protivnikom Maroka. Prošlog je tjedna Sánchez posjetio Alžir te govorio o 'strateškom partnerstvu', a očekuje se i nastavak većih isporuka alžirskog plina prema Španjolskoj.
Takvi potezi u Rabatu se pomno prate i dio analitičara smatra da bi upravo oni mogli biti razlog pojačanog migrantskog pritiska.
Druga teorija: Presuda koja je promijenila pravila igre
Druga teorija, kojoj su, prema pisanju njemačkog Spiegela, skloniji i pojedini španjolski dužnosnici, temelji se na odluci Vrhovnog suda Španjolske od 8. srpnja.
Sud je proglasio nezakonitom praksu poznatu kao 'devoluciones en caliente', odnosno trenutačno vraćanje migranata koji u zemlju uđu morskim putem, bez provođenja formalnog postupka.
To znači da osobe koje doplivaju do Ceute sada moraju biti prevezene u prihvatne centre, gdje imaju pravo podnijeti zahtjev za azil i proći propisani postupak prije eventualne deportacije.
Prema mišljenju više analitičara, vijest o toj presudi vrlo se brzo proširila među migrantima na sjeveru Maroka, što je dodatno potaknulo pokušaje prelaska.
Poznati novinar Ignacio Cembrero smatra da je upravo zbog toga ovakva kriza bila gotovo neizbježna.
Maroko odbacuje optužbe
Iako su tijekom najintenzivnijeg vala prelazaka brojni svjedoci tvrdili da marokanskih sigurnosnih snaga gotovo nije bilo na plažama, Rabat odbacuje optužbe da je svjesno dopustio prolazak migranata.
Marokanske vlasti tvrde da surađuju sa Španjolskom te da je već dogovoren ubrzani povrat svih osoba koje ilegalno uđu u Ceutu.
Tek u večernjim satima marokanske snage odlučnije su intervenirale, pri čemu su koristile i suzavac kako bi rastjerale okupljene migrante.
Europa zabrinuto prati razvoj događaja
Kriza je izazvala zabrinutost i u ostatku Europe.
Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber ocijenio je situaciju 'strašnom' te pozvao španjolsku vladu da hitno zaštiti zajedničku vanjsku granicu Europske unije.
Prema pisanju stranih medija, talijanska vlada razmatra i mogućnost ponovnog uvođenja graničnih kontrola prema Španjolskoj, unatoč pravilima schengenskog prostora, ako se migrantski pritisak nastavi.