Europska unija želi ubrzati razvoj umjetne inteligencije te sustići SAD i Kinu, no planovi za masovno širenje podatkovnih centara već se sudaraju s konkretnim ograničenjima – od nedostatka energije do otpora lokalnih zajednica
Prema nacrtima Europske komisije, u koje je imao uvid Politico, Bruxelles planira u svibnju predstaviti zakon kojim bi se kapacitet podatkovnih centara u EU-u trebao barem utrostručiti u sljedećih pet do sedam godina. Cilj je zatvoriti tehnološki jaz u razvoju umjetne inteligencije i osigurati infrastrukturu za rast cloud usluga.
No ambicija brzo nailazi na realnost. Europa želi biti AI sila, ali fizička infrastruktura koja to omogućuje – ogromni podatkovni centri – traži goleme količine energije i vode, a toga već sada nedostaje.
Danas Europa ima više od 3000 podatkovnih centara i drugo je najveće tržište na svijetu, odmah iza SAD-a. No u pogledu ukupnog energetskog kapaciteta znatno zaostaje. Kako upozorava Michael Winterson iz Udruge europskih podatkovnih centara (EUDCA), 'europski digitalni mozak otprilike je upola manji od američkog i kineskog'.
vezane vijesti
Podatkovni centri su već sada veliki potrošači. Prema Međunarodnoj agenciji za energetiku (IEA), činili su oko 1,5 posto globalne potrošnje električne energije 2024. godine, a do 2030. taj bi se udio mogao udvostručiti, na razinu potrošnje cijelog Japana.
Problem nije samo količina energije, nego i infrastruktura. Europske elektroenergetske mreže nisu projektirane za ovakav rast. 'Električne mreže u Europi jednostavno nisu građene za ovaj opseg', upozorava Winterson.
Nacrt strategije Komisije upozorava i da bi nekontrolirano širenje podatkovnih centara moglo ugroziti sigurnost opskrbe, povećati zagušenja u mreži i podići cijene električne energije, osobito jer oni mogu nadmašiti druge potrošače u utrci za energijom.
Situaciju komplicira i činjenica da otprilike polovica postojećih podatkovnih centara u Europi ne zadovoljava ključne standarde energetske učinkovitosti, a svaki peti značajno zaostaje za modernim normama. Primjerice, u Irskoj su podatkovni centri 2024. godine potrošili više električne energije nego sva urbana kućanstva zajedno, a vlada je već priznala da se njihov daljnji razvoj ne može održivo podržati bez dodatnih ograničenja.
Podatkovni centri mogu igrati ključnu ulogu u tranziciji na zelenu energiju
Unatoč rastućim kritikama, dio stručnjaka upozorava da podatkovni centri ne moraju nužno biti prepreka energetskoj tranziciji, nego potencijalno i njezin važan dio. Uz napredniji dizajn, veću energetsku učinkovitost i pametnije upravljanje resursima, moguće je značajno smanjiti njihov ekološki otisak, čak i uz rast potražnje za umjetnom inteligencijom.
Ključ leži u optimizaciji – od modularne gradnje i učinkovitijih sustava hlađenja do digitalnih platformi koje u realnom vremenu upravljaju potrošnjom energije i opterećenjem infrastrukture. Industrija sve više ulaže upravo u takva rješenja, pokušavajući uskladiti eksplozivan rast AI-ja s klimatskim ciljevima.
Neki akteri u sektoru tvrde da podatkovni centri, ako su pravilno integrirani u elektroenergetske sustave i povezani s obnovljivim izvorima, mogu čak pridonijeti stabilnosti mreže i ubrzati tranziciju prema čišćoj energiji.
U tom kontekstu razvijaju se i platforme koje objedinjuju napajanje, hlađenje i upravljanje u jedinstvene sustave, čime se dodatno povećava učinkovitost i smanjuju gubici.
Otpor građana
Dok Bruxelles planira ubrzati izdavanje dozvola te olakšati pristup energiji i financiranju novim zakonom (Cloud and AI Development Act), na terenu se događa suprotno – raste otpor.
U Španjolskoj aktivisti upozoravaju da pojedine regije postaju 'zone žrtve' tehnološkog razvoja. Aurora Gómez iz inicijative Tu Nube Seca Mi Río tvrdi da se u sušnoj regiji Aragon ubrzano odobravaju projekti koji opterećuju ionako ograničene vodne resurse.
Sličan otpor raste i u Italiji. U Lombardiji lokalne inicijative upozoravaju na trajno uništavanje poljoprivrednog zemljišta i ekosustava zbog širenja tehnološke infrastrukture. Istraživanja pokazuju da oko tri četvrtine građana u Europi podržava gradnju novih podatkovnih centara, ali samo ako koriste obnovljive izvore energije i ako postoje jasna pravila raspodjele resursa.
Voda je ogroman problem
Osim struje, podatkovni centri troše velike količine vode za hlađenje serverske opreme, a u područjima pogođenima sušom to postaje političko i društveno pitanje. U Aragonu su, primjerice, u manje od tri godine odobrena 24 velika podatkovna centra, a istovremeno se poljoprivrednici bore s nedostatkom vode i propadanjem usjeva.
Industrija upozorava da nije glavni krivac. 'Lako nas je prozvati jer smo vidljivi, ali pravi problem je kronično nedovoljno ulaganje u elektroenergetsku mrežu', kaže Winterson. Dodaje i da se percepcija često ne podudara sa stvarnošću: iako se govori o 'betoniranju Europe', riječ je o nekoliko tisuća objekata, što je zanemarivo u odnosu na milijune novih stambenih jedinica koje se planira graditi.
Zbog sve većih ograničenja na Zemlji dio industrije razmatra radikalna rješenja, poput slanja podatkovnih centara u svemir. Tu je ideju među ostalima spominjao i Elon Musk. No stručnjaci su skeptični. Prema procjenama, takav bi sustav bio višestruko veći od Međunarodne svemirske postaje (ISS) i zahtijevao bi goleme količine goriva samo za održavanje u orbiti, što ga zasad čini nepraktičnim.
