EIT Awareness Day

Martin Kern: 'Samo ujedinjena Europa može se natjecati s konkurencijom iz Amerike i Kine. Svatko sam za sebe nema nikakve šanse'

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 28.02.2020 09:56
  • Objavljeno 28.02.2020 u 09:56
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marin Tironi

Gdje se po pitanju inovacija nalazimo i što trebamo napraviti da dostignemo standarde razvijene Europe, pitamo Martina Kerna, predsjednika Europskog instituta za inovacije i tehnologiju koji je ovih dana boravio u Zagrebu u sklopu konferencije EIT Awareness Day

Europski institut za inovacije i tehnologiju EIT pokrenut je 2008. s jasnom idejom: potaknuti europske inovatore i poduzetnike da svoje najbolje ideje pretvore u proizvode, usluge i nova radna mjesta, uz održivi rast.

U posljednjih desetak godina EIT je uspostavio najveću europsku zajednicu inovacija; njihov je model isproban je, ispitan i dokazan: od osam uspješnih inovativnih zajednica, do više od 50 inovacijskih hubova diljem Europe i podrške za više od 2000 novoosnovanih i rastućih tvrtki.

Nije sve u brojkama, ali one govore same za sebe: kroz projekte koje je podržao EIT privučeno je više od 1,5 milijardi eura vanjskog kapitala, pokrenuto više od 900 novih proizvoda i usluga, otvoreno više od 6100 novih radnih mjesta i doškolovano više od 2300 osoba s magistarskim i doktorskim kvalifikacijama.

'Hrvatska je posljednjih godina napravila veliki iskorak, naročito u području inovacija malih i srednjih tvrtki', kaže Kemp

'Hrvatska je posljednjih godina napravila veliki iskorak, naročito u području inovacija malih i srednjih tvrtki', kaže Kemp

Izvor: Ostale fotografije / Autor: EIT

U programe EIT-a posljednjih nekoliko godina uključlena je i Hrvatska. Gdje se nalazimo i što nas još čeka da dostignemo standarde razvijene Europe, pitamo Martina Kerna, predsjednika EIT-a koji je ovih dana boravio u Zagrebu u sklopu konferencije EIT Awareness Day.

'Hrvatska je posljednjih godina napravila veliki iskorak, naročito u području inovacija malih i srednjih tvrtki', priznaje Kemp no upozorava kako još uvijek zaostajemo po pitanju implementacije inovacija. Pritom prevenstveno misli na pristup financijama, rizičnom kapitalu, kao i na slabu povezanost biznisa i istraživačkog sektora te razvoja proizvoda. A upravo to je područje u kojem EIT može pomoći.

EIT je privukao više od 1,5 milijardi eura vanjskog kapitala

EIT je privukao više od 1,5 milijardi eura vanjskog kapitala

Izvor: Ostale fotografije / Autor: EIT

'Iza EIT-a stoji oko dvije tisuće kompanija, istraživačkih centara i sveučilišta koji rade zajedno', objašnjava Kemp. 'Takva suradnja omogućava pristup poslovnim partnerima, financijama, stručnjacima, što bi startupima te malim i srednjim tvrtkama trebalo potaknuti razvoj. I dakako otvoriti nova radna mjesta i omogućiti uspjeh na međunarodnom tržištu. To je put kojim ih želimo voditi.'

Živimo u vrijeme velikih tehnoloških promjena u kojima prednjače Sjedinjene Američke Države i Kina, a na sceni se pojavljuju i drugi, ne samo regionalni nego i globalni igrači. Može li Europa izdržati ovu tehnološku utrku; kolike su nam šanse?

'Istina, to je područje u kojem nas čeka puno posla. No to je i pitanje mentaliteta. Biti poduzetnik, biti spreman riskirati, biti spreman na neuspjeh i shvatiti da je on sastavni dio posla, sve to odbija mnoge ljude od želje da postanu poduzetnici', smatra Kern. 'Upravo zato EIT i kreće od obrazovanja. Imamo programe na fakultetima na kojima se ne podučavaju samo tehničke vještine nego i poduzetništvo, povezivanje s industrijom, rješavanje konkretnih problema, a ne samo teorija. Govori se i o mobilnosti, međunarodnom poslovanju, tako da studenti koji prođu ovakve programe imaju veće šanse postati poduzetnici.'

Nekad se govorilo: bolje prvi u svom selu, nego drugi u gradu. No želite li opstati na današnjem globaliziranom tržištu, to više ne prolazi...

'Ako želiš postati doista velik, trebaju ti međunarodne veze s velikim igračima, tvornicama, investitorima...', kaže Kern

'Ako želiš postati doista velik, trebaju ti međunarodne veze s velikim igračima, tvornicama, investitorima...', kaže Kern

Izvor: Ostale fotografije / Autor: EIT

'Možda si dobar poduzetnik u svojoj sredini, čak i u Europi, ali ideja zgasne jer nije naišla na plodno tlo. Potrebna je jača podrška čitavom ekosustavu. Jer ako želiš postati doista velik, trebaju ti međunarodne veze s velikim igračima, tvornicama, investitorima...', kaže Kern i spominje primjer Northvolta, švedskog proizvođača akumulatora, specijaliziranog za litij-ionsku tehnologiju za električna vozila.

Ovi se zapravo bave istim tehnologijama na kojima se radi na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, gdje tek pokreću vlastitu tvrtku, o čemu smo nedavno i pisali na stranicama Tportala. istovremeno, Northvolt je postao prvi prvi jednorog, kompanija vrednija od milijardu dolara, pod patronatom EIT-a.

EIT može pružiti ono što se ne može doseći nacionalnim programima

Izvor: Društvene mreže / Autor: EIT European Institute of Innovation and Technology

'Jasno je da nije lako u Hrvatskoj prikupiti milijardu eura. No EIT može dobro upotpuniti ono što se događa na nacionalnoj razini. Njegova je snaga kao paneuropskog tijela u tome što može pružiti ono što se ne može doseći nacionalnim programima zbog ograničenja koja imate', kaže Kern. 'Sveeuropski ekosustav mogao bi se natjecati s konkurencijom iz Amerike i Kine. Nacionalni ekosustavi neće biti sposobni izdržati to tehnološko nadmetanje.'

Kern je niz godina sudjelovao na projektima proširenja Europske unije i te programima gospodarskog i socijalnog razvoja. Radio je u Švicarskoj, Litvi, Estoniji, Srbiji, surađivao s Turcima, Bugarima, Rumunjima... Imao je priliku upoznati kako funkcionira i 'nova' i 'stara' Europa. Pa po čemu smo to slični i što nas to razlikuje?

'Dobre ideje i velike talente možete pronaći svugdje. No razlike postoje u različitim ekonomskim sustavima, razvijenosti zemalja, sustavima podrške kojima će se omogućiti razvoj ideja', kaže Kemp. 'Postoje i razlike u inovacijskim kapacitetima pojedinih sveučilišta. Mislim da smo u EIT-u pokazali da i u državama skromnijeg inovacijskog kapaciteta možete pronaći dobre ideje koje mogu rasti.'

Uostalom, kaže direktor EIT-a, neke od najuspješnijih priča dolaze baš iz te 'nove' Europe pa navodi primjer startupa Skeleton Technologies sa Sveučilišta u estonskom Tartuu. Prvi su novac dobili dok su bili u fazi razvoja, sad su dobili za otvaranje proizvodnih pogona u Estoniji i Njemačkoj. Razvoj temelje na tehnologiji grafena. Dakle, još jedna stvar na kojoj se radi i na zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković.

  • +1

Martin Kemp s hrvatskim ministrima na EIT Awaresess Dayu u Zagrebu

Izvor: Ostale fotografije / Autor: EIT

Razvoj novih tehnologija i umjetne inteligencije na vrhu je liste prioriteta EIT-a. Samo lani osigurali su 22 milijuna eura kojima je podržano 36 europskih UI projekata. U sljedeće dvije godine taj bi broj trebao narasti na 300.

'Potencijal umjetne inteligencije je ogroman. Još prije četiri-pet godina imali smo nekoliko programa razvoja vještina u strojnom učenju, umjetnoj inteligenciji, data analitici vezanih uz digitalizaciju, a sad je to jedan od glavnih pokretača i novacija u svim sektorima', otkriva Kern. Pokrenut je i takozvani Cross-KIC projekt u kojem sve zajednice pod okriljem EIT-a rade zajedno i isprepliću svoja znanja.

U projekte umjetne inteligencije uključene su i neki hrvatski startupovi i tvrtke kao što su Worig, Volo ili Kiimo, dok slovenski ABC Accelerator pokriva i Hrvatsku. Dosad je desetak studenata upisano na programe master škola vezanih uz UI, a ubuduće bi ih trebalo biti daleko više.

'Nisam vidovit i nemam kristalnu kuglu, ali vjerujem da možemo napredovati zajedno', kaže Kemp

'Nisam vidovit i nemam kristalnu kuglu, ali vjerujem da možemo napredovati zajedno', kaže Kemp

Izvor: Pixsell / Autor: Marin Tironi

Svima su puna usta tehnološkog napretka. Jedan od ključnih segmenata koje pokriva EIT je i uvođenje inovacija u sektoru proizvodnje hrane. Istovremeno, cijele države ili neka njihovih područja se prazne i zemlja propada jer je nema tko obrađivati. Kako pomiriti te trendove?

'To je ključ. Moramo razmišljati o ljudima jer treba vremena da bi se razumio i prihvatio ovaj tehnološki razvoj bez presedana', kaže Kern. 'S jedne strane moramo uzeti u obzir prednosti tehnologije; recimo umjetna inteligencija može osigurati rješnja koja u ranoj fazi mogu otkriti Alzheimerovu bolest ili razne srčane tegobe; nitko ne može poreći da je riječ o sjajnim stvarima. No sve treba objasniti, posebno stvari vezane uz rizike zaštite podataka. Trebaju se razjasniti i etičke implikacije nekih inovacija. To je važno.'

Kakva nas budućnost čeka?

'Nisam vidovit i nemam kristalnu kuglu, ali vjerujem da možemo napredovati zajedno. Vidimo benefite, vidimo napredak, nadam se da ćemo ga uspjeti ravnomjernije rasporediti, da će sve više ljudi u sve više zemalja imati koristi od napretka. Izazovi ostaju i mi ćemo se morati suočiti s njima i poraditi na njihovom rješenju. A nova rješenja donose nove izazove', zaključuje Kern.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!