Europska unija s većim dijelom svijeta želi osigurati to da kritična infrastruktura do 2030. godine prijeđe na postkvantnu sigurnost. Iako EU nastoji ubrzati razvoj kvantnog računarstva, dužnosnici za kibernetičku sigurnost upozoravaju da to donosi ogroman rizik – predstojeći kvantni sigurnosni 'sudnji dan'
Europska komisija je, objavio je Politico, u srijedu upozorila da Europa zaostaje za Sjedinjenim Državama i Kinom u implementaciji kvantnih tehnologija, predstavljajući novu kvantnu strategiju usmjerenu na privlačenje ulaganja i pretvaranje znanja EU-a u ekonomsku prednost.
Velik problem za kibernetičku sigurnost
Kvantno računarstvo smatra se sljedećom granicom tehnologije. Njegove mogućnosti premašuju one postojećih superračunala, omogućujući rješavanje problema u područjima poput otkrivanja novih lijekova, tehnologija baterija te komunikacijskih i navigacijskih sustava za obranu i svemir. Međutim s njime dolazi i velik problem kibernetičke sigurnosti.
Suvremene digitalne komunikacije, internetski promet i prikupljanje podataka osigurani su sustavima poput kriptografije javnog ključa, temeljenima na složenim matematičkim problemima koje obična računala ne mogu riješiti. No stručnjaci upozoravaju na to da kvantna računala – koja su mnogo snažnija od današnjih računala – mogu lako razbiti te šifre.
'Sve se pokvari', izjavio je Nigel Smart, profesor na Odjelu za računalnu sigurnost i industrijsku kriptografiju na belgijskom sveučilištu KU Leuven. 'Vaš telefon, internet, sve se pokvari. Ne pokvare se u smislu da prestane raditi, već u smislu da više nisu sigurni.'
Kada kvantna računala dostignu ključnu prekretnicu, to bi značilo da će većina današnjih podataka što kruže internetskim žicama biti čitljiva svima koji im pristupe.
Jedan od najvećih problema predstavlja situacija poznata kao 'pohrani sada, dešifriraj kasnije'. U ovom scenariju, prijetnje – posebno obavještajne agencije – mogu pohraniti podatke šifrirane kriptografijom javnog ključa, čekati da kvantna tehnologija postane dovoljno napredna, a zatim ih dešifrirati.
Za europske zemlje izazov će biti kako se obraniti od tih novih prijetnji ili postati žrtve špijuna, kibernetičkih kriminalaca i hakera.
Europska unija zabrinuta
Europska unija u svojoj kvantnoj strategiji u srijedu je istaknula kako postoji rizik da obećavajuće domaće tvrtke za kvantnu tehnologiju padnu u ruke stranih investitora. Iako Europa prednjači u broju znanstvenih publikacija o kvantnoj tehnologiji, privatna ulaganja uglavnom su otišla drugdje: EU privlači samo pet posto globalnog privatnog financiranja za kvantnu tehnologiju, u usporedbi s više od 50 posto u SAD-u i 40 posto u Kini, prema podacima EU-a.
Paralelno s velikim planom Komisije za ubrzanje razvoja kvantne kriptografije, europske vlasti razvijaju smjernice za smanjenje rizika od probijanja enkripcije.
Tijela za kibernetičku sigurnost prošlog mjeseca objavila su plan za prijelaz na postkvantnu kriptografiju – vrstu algoritma koja bi mogla odoljeti kvantnim računalima. Predložili su da zemlje EU-a zaštite svoju kritičnu infrastrukturu postkvantnom kibernetičkom sigurnošću do kraja 2030. godine. Predloženi datumi usklađeni su s onima koje su predložili Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija.
IBM najavio prvo funkcionalno kvantno računalo
Američki tehnološki div IBM, predvodnik u kvantnoj tehnologiji, nedavno je objavio da očekuje da će imati prvo funkcionalno kvantno računalo do 2029. godine, što naglašava hitnost zaštite kritičnih podataka.
'Činjenica da sada imamo ovaj plan i da su se sve države članice EU-a složile oko njega... Mislim da je ovo zaista veliki korak', rekao je Stephan Ehlen, stručnjak za kriptografiju u njemačkoj agenciji za kibernetičku sigurnost i jedan od autora plana.
Međutim izrada plana je samo početak.
'Ovdje se ne radi samo o algoritmima, to je ogroman problem migracije... Utječe na milijarde i milijarde sustava', rekao je Bart Preneel, kriptograf sa Sveučilišta u Leuvenu. 'To je vrlo složen problem koji se ne može riješiti na nekoliko stranica.'
Obavještajci se brinu zbog tajnosti podataka
Ovaj problem pogađa i nacionalne vlade te njihove sigurnosne i obavještajne službe. Nekoliko europskih vlada već je nametnulo ograničenja na izvoz kvantne tehnologije. Najveća briga tih vlada jest hoće li biti pogođene njihove komunikacije i hoće li 'sve što rade biti otkriveno', rekao je Preneel.
Iako neki stručnjaci umanjuju važnost scenarija 'sudnjeg dana' koji bi mogao nastati zbog kvantne tehnologije, tvrdeći da bi razvoj računala koja mogu probiti modernu enkripciju i dalje zahtijevao značajnu količinu rada i novca, EU ipak nema izgovor da ne nastavi s planovima.
'Ako nemate pristup kvantnim tehnologijama, onda ste izgubljeni', zaključio je Manfred Lochter, još jedan dužnosnik njemačke agencije za kibernetičku sigurnost.