Asee (Solutions) Hrvatska, s još dvije svoje tvrtke, među vodećim je IT tvrtkama u zemlji, koja zapošljava oko 600 ljudi, a članica je Asee Grupe (sjedište u Poljskoj), koja u svijetu ukupno zapošljava oko 50 tisuća ljudi.

Njihova 4. konferencija Alert okupila je u četvrtak oko 200 sudionika iz raznih sektora, ali većinom financijskog te je raspravila razne teme s naglaskom na upravljanje rizicima i kibernetičku sigurnost.

Ulaganje po NATO principu

Član uprave Asee Hrvatska Viktor Olujić rekao je da bi najjednostavnije i možda i najbolje bilo reći da se u kibernetičku sigurnost na nacionalnoj razini treba ulagati oko tri posto (BDP-a, op.ur.) po NATO principu, kao u obranu i vojsku”.

Među sektorima koji su najviše izloženi napadima i koji trebaju jaku kibernetičku zaštitu, izdvojio je banke i druge financijske institucije. Banke ujedno najviše ulažu u kibernetičku sigurnost, a podložne su i regulativama.

Promet je također jedan od ugroženijih sektora i na njega bi trebalo značajnije primijeniti takva rješenja, posebice u nacionalnoj željeznici, ali i u cestarskim i drugim prometnim tvrtkama i sustavima, rečeno je na konferenciji.

"Kibernetičku sigurnost ne možemo odvajati od digitalnog svijeta, a da bismo mogli koristiti digitalne servise mora se ulagati u njihovo sigurno korištenje, a sve više i u umjetnu inteligenciju", poručio je Olujić.

Komentirao je i sve učestalije vrste hibridnog ratovanja sa sve češćim zlouporabama raznih informacija i podataka, što dovodi do toga da negdje danima nema struje ili vode, ili drugih problema.

Stoga važnim smatra da svi, uključujući i državu, paze od koga kupuju opremu i sustave umjetne inteligencije.

Više pažnje obratiti na mlade i zaštitu najslabijih

Olujić je, kao i predsjednik uprave Asee Hrvatska Igor Gržalja, upozorio da se često zanemaruje zaštita najslabijih, djece do polaska u osnovnu školu i starijih, koji se također služe internetom i dio su digitalnog svijeta.

Slabo se radi sustavno na njihovoj edukaciji i zaštiti, odnosno najčešće samo u krugu obitelji, rekao je.

Stoga su poručili da je potrebna veća angažiranost i mjere države, a posebice u školstvu jer mladima sada trebaju jasne i preciznije informacije i edukacije, drugačije nego su bile prije.

“Važno je da mladi osvijeste i razumiju što je u pozadini mobilnih i drugih digitalnih uređaja, koje tehnologije i koji su rizici i da se nauče paziti kada i kome šalju svoje podatke i drugo. U slučaju nekog napada ili sličnog nove generacije misle da će ih zaštiti netko drugi, policija ili slično, kao da se to njih ne tiče, ali to neće biti dovoljno s obzirom na sofisticiranost i učestalost napada, a i zbog slabih sustava po tom pitanju u zemlji”, dodao je Olujić.

Banke spremno primjenjuju uredbu DORA

O bankarskom sustavu i primjeni rješenja za kibernetičku sigurnost, glavni savjetnik HNB-a Mario Kozina osvrnuo se na punu primjenu europske uredbe o otpornosti DORA od 17. siječnja ove godine.

"To je kompleksna uredba koja je na snagu stupila 2023., i sada nakon dvije godine prilagodbe, možemo reći da banke u Hrvatskoj sada to spremno primjenjuju i da imaju, unatoč svojoj izloženosti i rizicima, i rješenja za zaštitu”, objasnio je Kozina.

Ta uredba, dodao je, harmonizira razne zahtjeve i zakone oko upravljanja rizicima za sve članice EU-a i primjenom se postiže veća razina digitalne otpornosti.

Kozina je rekao i da se banke suočavaju i sa sve više cyber napada uz upotrebu umjetne inteligencije, čime se također bavi ta uredba, poručujući da je i dalje za njenu primjenu potrebno raditi edukacije, radionice i slično kako bi se sektori s time bolje upoznali i znali primjenjivati.