Dok se Europa priprema za novu globalnu tehnološku utrku, prepreke na putu već su dobro poznate. Budući da u razvoju umjetne inteligencije zaostaje za SAD-om i Kinom, Europska unija sada vidi novu priliku za ekonomski iskorak kroz kvantnu tehnologiju. No u strategiji predstavljenoj u srijedu, Bruxelles upozorava da bi europski kvantni projekti mogli završiti u stranim rukama ako se ne pronađe način kako znanstvena dostignuća pretočiti u tržišne proizvode
EU trenutačno privlači tek oko pet posto globalnih privatnih ulaganja u kvantnu tehnologiju, dok SAD privlači više od 50 posto, a Kina oko 40 posto, pokazuje europska analiza. Tehnološke tvrtke i države – osobito SAD – ulažu milijarde dolara u razvoj kvantnih računala koja bi, zbog svoje sposobnosti rješavanja ekstremno složenih problema, mogla revolucionirati industrije od komunikacija do razvoja lijekova.
Znanstveno, Europa je još uvijek snažna: predvodi svijet po broju znanstvenih publikacija o kvantnoj tehnologiji. No kad je riječ o patentima i komercijalizaciji, SAD i Kina drže prednost. 'U brojnim sektorima Europa zaostaje za drugim državama, ali u kvantnoj tehnologiji imamo nekoliko godina prednosti', rekao je za Politico Juha Vartiainen, suosnivač finske tvrtke IQM koja razvija kvantna računala.
No i ta prednost mogla bi brzo nestati, ako se europski istraživački uspjesi ne pretvore u tržišno održive proizvode. U patentima Europa zauzima tek treće mjesto, a mnogima se situacija čini kao déjà vu: EU tradicionalno prednjači u istraživanju, ali ne uspijeva stvoriti globalne kompanije koje donose tržišnu vrijednost – kao što se dogodilo i s umjetnom inteligencijom.
vezane vijesti
Geopolitička osjetljivost i fragmentirano tržište
Kvantna računala smatraju se osjetljivom tehnologijom jer bi mogla razbiti današnje oblike digitalne enkripcije, čime bi ugrozila sigurnost komunikacija i podataka. Zbog toga su neke europske vlade već uvele izvozna ograničenja. S druge strane, europski napori za objedinjavanje tržišta kapitala i stvaranje funkcionalne unije tržišta kapitala do sada nisu dali konkretne rezultate. Ta fragmentacija otežava financiranje velikih tehnoloških pothvata.
Američki IBM nedavno je objavio da očekuje radno kvantno računalo do 2029., što dodatno povećava pritisak na EU da ubrza vlastiti razvoj. 'Prikupiti kapital za ozbiljan rast u Europi je izuzetno teško. Nedostaju nam europski instrumenti i dovoljno veliki fondovi rizičnog kapitala', rekao je Enrique Lizaso, direktor španjolske tvrtke Multiverse Computing, koja razvija kvantno-inspirirane softverske aplikacije povezane s umjetnom inteligencijom.
Multiverse je prošlog mjeseca prikupio 189 milijuna eura, uz sudjelovanje američkih i europskih ulagača. No Lizaso ističe da je za ozbiljan rast potrebno po 100 milijuna eura ulaganja po tvrtki – koliko konkurencija dobiva u SAD-u. IQM-ov Vartiainen dodaje da su trenutačne razine financiranja u Europi jednostavno preniske.
Industrija traži više fokusa
Europska povjerenica za tehnologiju Henna Virkkunen izjavila je u utorak da su Bruxelles i nacionalne vlade već zajednički uložile 11 milijardi eura u kvantne tehnologije. 'Sada je ključno da povežemo različite točke jer smo još uvijek prilično fragmentirani', rekla je. Strategija EU-a predviđa pokretanje dvaju velikih tehnoloških izazova između 2025. i 2027. godine – jedan usmjeren na kvantna računala, a drugi na kvantne navigacijske sustave za rad u tzv. kritičnim okruženjima.
No industrija strahuje da javno financiranje nije dovoljno fokusirano. Europa se trenutačno drži tehnološki neutralnog pristupa, financirajući više pravaca razvoja, ali time se sredstva razvodnjavaju. Vartiainen smatra da bi EU trebala slijediti američki model koji usmjerava veća sredstva na konkretne tehnološke ciljeve.
Primjerice, u sklopu DARPA-inog programa, 18 američkih tvrtki odabrano je za razvoj kvantnog računala bez pogreške do 2033. godine – uz mogućnost da, ako uspiju, dobiju i do 300 milijuna dolara.
Jedan od načina da države podrže komercijalizaciju kvantne tehnologije je da postanu njezini prvi kupci – čime bi potaknule i privatni sektor da slijedi njihov primjer. Europska komisija najavila je da će 'podržati inovacijski orijentirane modele javne nabave', ali bez konkretnih detalja kako će to provesti.
I dok Komisija razmatra instrumente podrške, predstavnici industrije jasno poručuju što ne žele – preuranjenu regulaciju. Neki su već upozorili da bi EU mogla ponoviti vlastite pogreške iz područja umjetne inteligencije. 'Ne možemo si priuštiti da reguliramo nešto što još nije ni sazrelo', izjavila je Cecilia Bonefeld-Dahl, glavna direktorica udruženja DigitalEurope. 'U suprotnom, Europa riskira da izgubi kvantnu utrku.'
