NA MILIJUNE DOLARA...

Kako zapravo zarađuju tvorci besplatnih aplikacija?

  • Autor: D. J.
  • Zadnja izmjena 02.08.2017 06:53
  • Objavljeno 02.08.2017 u 06:53
Mobilne aplikacije

Mobilne aplikacije

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Gotovo 90 posto aplikacija je besplatno, a industrija oko njih broji milijune i milijune u prihodima. Kako je to uopće moguće? Kako developeri onda zarađuju za kruh?

Oglašavanje

Smještanje reklama unutar aplikacija je i dan-danas najpopularniji (pa i najprofitabilniji) način na koji se one monetiziraju. S obzirom na količinu potrošača koji koriste mobilne uređaje, ovakav princip danas je učinkovitiji no ikad. Prema BI Intelligenceu, prihodi od oglašavanja unutar instaliranih aplikacija mogli bi do 2020. godine dosegnuti 100 milijardi dolara. 

Koncept je jednostavan - oglašivači pružaju developerima mogućnost integriranja prikaza različitih reklama unutar određena mjesta na aplikaciji, a dovoljno je da ih korisnici vide (jasno, ulozi su veći kod klikova na reklame). Na taj način developeri novac grabe od oglašivača, koji pak zadovoljno trljaju ruke jer su im proizvod vidjeli potencijalno milijuni potrošača.

Otključavanja i dodatni sadržaj

Jasno, developeri obično nude i 'pro' ili 'otključano' izdanje aplikacije koje neće pružiti reklame - no za to se odlučuje tek nekolicina potrošača. 

Kako bi se tu bolje ugrabio profit, osnovne aplikacije su i dalje besplatne, no kupovina jedne ili više značajki donijet će samo to - ne nužno i uklanjanje reklama. Tzv. in-app-purchases danas je vidljiv posvuda, a posebno u svijetu mobilnih igraćih naslova poput Candy Crush franšize. 

Za stvaranje takvog sadržaja odgovorni su marketinški umovi, koji na svaki mogući način pronalaze psihološke trikove ne bi li potrošača natjerali na kupovinu barem dijela dodatnog sadržaja. Opet, u igrama su takve stvari najgore, dok se kod drugih komada softvera zna naći i pokoje trajno otključavanje funkcija. 

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Freemium model

Ovaj princip zarade od aplikacija vrlo je sličan prethodno spomenutom, međutim postoje manje razlike. Za primjer možda najbolje može poslužiti servis Spotify. 

Dok je korištenje Spotifyja u principu besplatno, dolazi uz niz nepogodnosti i ograničenja. Žele li se ona ukloniti, potrebno je plaćati pretplatu. Ona u ovom primjeru uklanja reklame, omogućuje neograničeno preskakanje pjesmi, slušanje offline, reprodukciju kompletne biblioteke, donosi kvalitetniji zvuk...

Mnogi su zadovoljni onim što Spotify pruža besplatno, no agresivno guranje modela za pretplatu se toj tvrtki itekako isplati. Dok je stopa konverzije kod prosječnog freemium proizvoda između dva i četiri posto, u slučaju Spotifyja, riječ je o vrtoglavih 27 posto. 

Klasične pretplate

Aplikacije koje koriste neki oblik pretplate zarađuju dva do tri puta više od aplikacija koje se oslanjaju na jedno plaćanje ili oglašavanje. Zarađuju i 50 posto više od aplikacija koje pružaju in-app-purchases.

Međutim, postoji i trik. Ne može baš svaki app djelovati na isti način pa se pretplate obično nalaze u slučajevima gdje je u igri općenito mnogo više korisnika i dostupnih podataka od njih. U pravilu je riječ o aplikacijama vezanim uz produktivnost ili časopisima, piše The Next Web

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!