Inspiriran kineskim modelom, Kremlj gura građane prema korištenju nove aplikacije za razmjenu poruka Max, koja omogućuje vlastima pristup osobnim podacima i istodobno izolira korisnike od ostatka interneta. Aplikacija se uspoređuje s kineskim WeChatom, budući da nema end-to-end enkripciju, a pravila privatnosti predviđaju pristup čitavom nizu podataka – od razgovora i kontakata do fotografija i lokacije.

'Tvorci aplikacije otvoreno kažu da će sve predati vlastima', upozorava Mihail Klimarev, šef prognane organizacije Russian Internet Protection Society, piše Politico. 'Za registraciju je potreban ruski ili bjeloruski broj mobitela, a on se dobiva tek uz državnu identifikaciju, što znači da se svaka aktivnost može pratiti do pojedinca. Sve što tamo radite dostupno je FSB-u', dodaje Klimarev.

Nagli rast uz pomoć države

Aplikacija Max, čiji logo izgleda bezazleno – oblačić na plavoj podlozi – bilježi eksplozivan rast; s milijun korisnika u lipnju skočila je na 30 milijuna u rujnu. Iako je i dalje daleko iza konkurenata (WhatsApp procjenjuje se na 96 milijuna korisnika u Rusiji, a Telegram na oko 90 milijuna), Max ima ono ključno – potporu države.

Predsjednik Vladimir Putin u lipnju je potpisao zakon o stvaranju 'nacionalnog Messengera', a za razvoj je zadužen VK, kompanija pod državnom kontrolom i u vlasništvu ljudi bliskih Putinu. Na njezinu čelu nalazi se sin jednog od njegovih najbližih suradnika, Sergeja Kirijenka.

Od rujna svi novi telefoni prodani u Rusiji moraju imati unaprijed instaliran Max. Paralelno, regulator Roskomnadzor počeo je blokirati pozive na WhatsAppu i Telegramu, pod izlikom borbe protiv prevaranata i terorizma. WhatsApp, u vlasništvu Mete, nazvao je to pokušajem kršenja prava građana na sigurnu komunikaciju.

Neovisni mediji javljaju da su državni službenici, bankari i bolničko osoblje pod pritiskom da prijeđu na Max. Aplikacija se promovira kroz službene kampanje i na društvenim mrežama, uz pomoć influencera i slavnih. Jedan bloger je u viralnom videu bio oduševljen činjenicom da aplikacija radi 'čak i u garaži', dok je drugi istaknuo da se može koristiti 'čak i u liftu'.

U nekim gradovima, razglasom na ulicama najprije se upozorava građane da ne objavljuju snimke dronova, a zatim se reklamira Max kao 'siguran i praktičan način komunikacije'. Plan je da Max s vremenom, poput WeChata, uključi i državne, bankarske te komercijalne usluge.

'Špijun u džepu'

Prema stručnjacima, aplikacija omogućuje vlastima potpun uvid u povijest komunikacije, uključujući obrisane poruke i nedovršene skice. 'To je špijun u vašem džepu', kaže Sarkis Darbinjan, suosnivač organizacije RKS Global.

Posebno su ugrožene skupine poput novinara, izbjeglica od vojnog roka, pripadnika LGBTQ+ zajednice i političkih aktivista. Budući da je registracija moguća samo s ruskim ili bjeloruskim brojem, aplikacija istodobno otežava kontakt s ljudima izvan zemlje.

No uvođenje aplikacije Max ne prolazi bez problema. Snimke poput one iz garaže brzo su postale predmet sprdnje i memeova, dok ga čak i pratni blogeri na Telegramu kritiziraju kao pretjerano zadiranje države. 'Pokušaj je to da nam ograniče mogućnost da međusobno komuniciramo', kaže Maksim, učitelj iz Moskve, koji odbija instalirati aplikaciju.

Analitičar Nikolaj Petrov smatra da je žurba s digitalnom kontrolom povezana i s međunarodnim okolnostima, poput američkih diplomatskih inicijativa. Prema njemu, cilj je jasan - osigurati potpunu kontrolu nad društvom, bez obzira na razvoj događaja.

Digitalni zid po kineskom receptu

Putinova težnja da replicira kineski model sve je očitija. Još 2019. potpisao je zakon o 'suverenom internetu', a nakon invazije na Ukrajinu 2022. uslijedilo je masovno blokiranje web stranica i progoni zbog online antiratnog aktivizma.

Zabranjeno je reklamirati VPN-ove, a 'ekstremističkim sadržajem' proglašene su informacije vezane uz pokojnog opozicionara Alekseja Navaljnog, LGBTQ+ zajednicu, pa čak i samu Metu. 'Danas Kremlj kontrolira 90 do 95 posto komunikacije. Sutra će to biti 99 posto', zaključuje Petrov.