Računalo zaraženo spywareom ne samo da je sporije i čudno se ponaša, već može i ozbiljno nauditi svom vlasniku krađom osobnih podataka
Špijunski programi ili spyware u ovom slučaju nisu programi koje bi NSA mogla instalirati na vaše računalo kako bi pratila svaki vaš korak (iako to ne znači da ona to ne može), već programi koje iz neznanja ili nehotice instalirate na računalo jer su bili skriveni uz program koji ste željeli instalirati. Radi se o programima koji će pratiti što radite na računalu i te podatke slati natrag svom autoru.
Ovisno o tome što kreator spywera želi 'ukrasti' od korisnika, program će bilježiti lozinke, navike prilikom surfanja, informacije o povjerljivim aplikacijama za bankovne račune ili slično.
No isto tako spyware može uzrokovati i neobično ponašanje zaraženog računala. Tako se odjednom mogu pojavljivati iskočni prozori s različitim oglasima, pornografskim sadržajem ili uslugama koje obećavaju da će korisnika osloboditi spywarea.
U nekim slučajevima, spyware može pretvoriti računalo u dio veće mreže računala koja se koristi za slanje neželjenih poruka ili napad na neki veći sustav.
Napad je najbolja obrana
How Stuff Works savjetuje kako je najbolji način za zaštitu od spywarea napad, odnosno korištenje zaštitnih programa kako biste uopće izbjegli zarazu.
No to je često lakše reći nego učiniti.
Prije svega, treba redovito ažurirati operativni sustav jer kritične zakrpe koje se više ili manje redovito izdaju najčešće mogu spriječiti instalaciju spywarea.
Dodatnu zaštitu pružit će i antivirusni program koji mora uvijek biti ažuriran. Na tržištu postoji cijeli niz besplatnih programa koji će sasvim korektno čuvati računalo od 'napada izvana'.
Korisnici bi trebali obratiti pozornost na ono što preuzimaju s interneta, pogotovo ako nisu sigurni u izvor. Neke stranice će uredno označiti da su programi koji se mogu preuzeti s njihove stranice provjereni i čisti od virusa.
Prilikom preuzimanja i instalacije programa trebalo bi pročitati 'Uvjete korištenja' jer se često u njima krije informacija da se uz željeni program instalira i onaj ne tako željeni.
Posebnu pozornost trebalo bi obratiti prilikom surfanja internetom i klikanja na iskočne prozore koji nude besplatni 'antispyware' program. Takvi programi su u većini slučajeva lažni i rezultiraju samo još većim problemima za korisnike.
Nikad ne bi trebalo otvarati privitke u e-mail porukama od kontakata koje ne poznajete ili u porukama koje izgledaju 'čudno' jer su veoma kratke i napisane na krivom jeziku (na engleskom ili hrvatskom koji djeluje kao da je prošao Googleov prevoditelj).
A što ako je spyware već tu?
Ako unatoč svim poduzetim mjerama spyware ipak nađe put do računala, trebalo bi to računalo što prije maknuti s interneta kako program ne bi slao prikupljene informacije svom autoru.
Nakon toga, trebalo bi obaviti temeljito skeniranje računala antivirusnim i antispyware programom. Oni će prepoznati spyware i identificirati o kojem se spywareu radi.
Ukoliko antivirusni i antispyware programi ne mogu ukloniti spyware s računala, pomoć možete potražiti na internetu (iskoristiti drugo računalo za traženje pomoći) ili, ako ni to ne pomogne, reformatirati čvrsti disk i nanovo instalirati operativni sustav.
No formatiranje i ponovnu instalaciju ipak ostavite za sam kraj jer biste u mogli u procesu izgubiti neke podatke koji su vam važni.
