Europa želi prestati ovisiti o drugima u slanju vlastitih astronauta u svemir.

Sljedeći ključni datum za odluku o tome kako to učiniti je 15. prosinca u Rimu (Italija), kada će se države članice Europske svemirske agencije (ESA) sastati kako bi raspravljale o budućnosti istraživanja svemira.

Predmet razgovora bit će ulaganja vrijedna više milijardi eura, nove tehnologije i strateško pitanje: osigurati da Europa može dosegnuti Zemljinu orbitu vlastitim sredstvima, bez oslanjanja isključivo na usluge koje pružaju strane tvrtke.

Međuministarski sastanak dolazi u vrijeme transformacije u sektoru.

Države članice morat će procijeniti prijedloge za jačanje uloge Europe u niskoj Zemljinoj orbiti, pripremiti se za eru nakon Međunarodne svemirske postaje i izgraditi prisutnost kontinenta na Mjesecu, a istovremeno će gledati prema Marsu.

Cilj nije napustiti međunarodnu suradnju, već sudjelovati u njoj s većom autonomijom.

Ljudski letovi najveći izazov

Najambiciozniji izazov odnosi se na ljudske svemirske letove.

Danas Europa nema potpuno autonomni sustav za lansiranje astronauta i njihov povratak na Zemlju. Za misije s posadom na Međunarodnu svemirsku postaju ovisi o sposobnostima razvijenim izvan kontinenta, posebno u Sjedinjenim Državama.

Glavni direktor ESA-e Josef Aschbacher predložio je ulaganje oko 10 milijardi eura tijekom deset godina u razvoj europskog sustava sposobnog za siguran prijevoz astronauta u svemir i njihov povratak.

Prema procjenama, nastavak kupnje usluga od stranih pružatelja usluga mogao bi europske porezne obveznike koštati oko pet milijardi eura u istom razdoblju.

Ovo su projekcije, a ne već dodijeljena sredstva. Politička i financijska odluka je na državama članicama.

Izbor, kako to Aschbacher definira, jest između izgradnje vlastitih industrijskih kapaciteta Europe ili nastavka kupnje usluga od drugih operatera, s troškovima i dostupnošću koji također ovise o komercijalnim odlukama tih dobavljača.

U pitanju je više od prijevoza astronauta.

Autonomni kapacitet zadržao bi veći udio ulaganja unutar europske svemirske industrije, potaknuo razvoj tehnologija za višekratnu upotrebu i ojačao pregovaračku moć kontinenta u međunarodnim programima.

Vlastitim snagama protiv SpaceX-a

Autonomija također ovisi o pouzdanim raketama koje se mogu lansirati dovoljno često kako bi zadovoljile potražnju. U tom području Europa može računati na Ariane 6, teški lanser razvijen za institucionalne i komercijalne misije te na Vegu-C, dizajniran za postavljanje lakših satelita u orbitu.

Dva lansera ključne su komponente neovisnog pristupa svemiru.

Vega-C je lansirao satelite FLEX i Sentinel-3C u orbitu u rujnu 2026. kao dio europskih aktivnosti promatranja Zemlje.

Cilj je konsolidirati mogućnosti lansiranja i proširiti mogućnosti za javne i privatne kupce.

Međutim, konkurencija je globalna.

SpaceX je izgradio model temeljen na čestim lansiranjima i raketama za višekratnu upotrebu, osiguravajući središnju ulogu na međunarodnom tržištu.

Za Europu, dakle, nije dovoljno samo imati vlastite lansere, već oni moraju biti konkurentni i u pogledu troškova, dostupnosti i vremena isporuke.

Izazov uključuje i nove komercijalne operatere.

Njemačka tvrtka Isar Aerospace napravila je korak naprijed 5. rujna 2026. godine, kada je njezina raketa Spectrum prvi put stigla u svemir, postavivši pet malih satelita i eksperiment u orbitu.

Prvi probni let u ožujku 2025. završio je nakon otprilike 30 sekundi. Ishod iz 2026. pokazuje napredak europskog sektora u kojem startupovi žele stati uz bok etabliranim operaterima.

Utrka među europskim tvrtkama

Još jedan dio slagalice je prijevoz robe do svemirskih stanica i njihov mogući povratak na Zemlju.

Početkom rujna ESA je dodijelila tvrtki The Exploration Company ugovor vrijedan ukupno 760 milijuna eura za sljedeću fazu programa ALADDIN, posvećenu razvoju kapsule Nyx.

Sporazum predviđa 310 milijuna eura za demonstracijsku misiju i uključuje dodatnih 450 milijuna eura za dvije dodatne misije, koje tek trebaju biti potvrđene.

Cilj je dokazati sposobnost Europe za prijevoz tereta u nisku Zemljinu orbitu i vrati ga natrag, počevši s misijom na Međunarodnu svemirsku postaju.

Program označava važan korak prema europskoj komercijalnoj usluzi. ESA ne samo što financira tehnološki razvoj, već postaje i ključni kupac za privatnu tvrtku.

Istodobno, industrija radi na raketama za višekratnu upotrebu, tehnologiji koja može pomoći u smanjenju troškova pristupa svemiru.

To je kontekst za programe koje provode europske tvrtke poput kao što su francuski MaiaSpace i talijanski Avio.

Za potonje, razvoj novih pogonskih i lansirnih rješenja i dalje je područje koje treba pratiti, ali rezultati pojedinačnih demonstratora i njihovi vremenski okviri moraju se procijeniti na temelju službenih ažuriranja.

Svemirski sektor uključuje velike industrijske grupe, specijalizirane tvrtke, startupove, sveučilišta, istraživačke centre i financijske operatere: složen lanac vrijednosti u kojem sposobnost suradnje može napraviti razliku u pristupu europskim programima i međunarodnim tržištima.

Italija je pokrenula program čiji je cilj predstavljanje zrakoplovnih klastera i prikupljanja doprinosa iz nacionalnog proizvodnog sustava. Inicijativa ima za cilj pomoći u definiranju strateških smjernica za sektor.

Problem nije samo u mogućnosti izgradnje satelita ili lansera, već i u povezivanju industrijske stručnosti, privlačenju ulaganja i pretvaranju inovacija u usluge i gospodarske prilike.

Što nakon Međunarodne svemirske postaje?

Vremenski raspored za europske odluke također je povezan s promjenama u ljudskom istraživanju.

Prema trenutnim planovima, Međunarodna svemirska postaja trebala bi završiti s radom do 2030., dok se oblikuju komercijalni projekti za novu infrastrukturu u niskoj orbiti.

Za Europu, osiguranje uloge u ovom scenariju znači mogućnost nastavka provođenja znanstvenih eksperimenata, razvoja tehnologija i sudjelovanja u budućim misijama bez potpunog oslanjanja na izbore vanjskih partnera.

Mjesec je drugi glavni cilj.

ESA želi ojačati europsku prisutnost međunarodnom suradnjom i razvojem ciljanih sposobnosti, smatrajući Zemljinu orbitu i lunarne misije odskočnim daskama prema istraživanju Marsa.

Tijekom prosinačkog summita u Rimu države članice trebat će raspravljati o opcijama koje je pripremila svemirska agencija.

Jedan sastanak na vrhu neće dati odgovor na sva otvorena pitanja, ali bit će važan korak prema razumijevanju koje ciljeve su države spremne financirati i u kojem vremenskom okviru, piše Euro News.