Strategija, čije se predstavljanje očekuje 20. listopada, predviđa i bolju zaštitu podmorskih kabela te zajedničko jačanje europske flote ledolomaca. Konačna trasa kabela, proračun i rokovi gradnje zasad nisu određeni.

'EU radi na konceptu panarktičkog kabela koji će povezati Europu s Japanom i Južnom Korejom preko Grenlanda i Kanade. U nadolazećim godinama EU će povezati Grenland s Europskom unijom suverenim i sigurnim podmorskim kabelom', navodi se u dokumentu, prenosi Euronews.

Zašto Bruxelles želi novu vezu preko Arktika

Otapanje leda i rast geopolitičkih napetosti pretvaraju Arktik u sve važnije područje za trgovinu, komunikacije i sigurnost. Rusija je ondje proširila vojnu prisutnost, a europske vlade sve više zabrinjavaju ometanje satelitske navigacije i moguće sabotaže podmorske infrastrukture. Napetosti stvara rastući američki interes za Grenland, koji u Europi pojačava zabrinutost zbog oslanjanja na infrastrukturu kojom upravljaju drugi.

Podmorski kabeli prenose golemu većinu međunarodnog podatkovnog prometa. O njima ovise svakodnevna komunikacija, poslovanje i financijske transakcije, a mogu ih ugroziti slučajna oštećenja i namjerne sabotaže. Zato ih Bruxelles sve više promatra kao pitanje strateške sigurnosti.

Sjevernim Atlantikom prolazi oko 17 podmorskih telekomunikacijskih kabela, a američki tehnološki divovi imaju dominantnu ulogu u široj infrastrukturnoj mreži. Novim vezama EU želi osigurati alternativne putove za prijenos podataka kako prekid pojedinog kabela ili geopolitička kriza ne bi ugrozili povezanost. Brži internet za udaljene arktičke zajednice samo je dio tog plana.

Grenland kao poveznica Europe i Azije

Grenland, autonomni teritorij u sastavu Kraljevine Danske, nalazi se između Europe i Sjeverne Amerike. Njegova važnost za transatlantsku sigurnost raste s nadmetanjem za arktičke resurse, plovne putove i vojni pristup regiji. Izravnija digitalna veza s Europom mogla bi ojačati njegove odnose s EU-om i Bruxellesu omogućiti veću ulogu u razvoju regionalne infrastrukture.

'Nove trase podmorskih kabela poboljšat će povezanost arktičkih zajednica te povećati otpornost i osigurati rezervne veze u europskoj digitalnoj mreži. Takva je povezanost preduvjet za daljnja ulaganja važna za konkurentnost, uključivost, pripravnost i obranu', stoji u nacrtu.

Moguće produljenje mreže preko Kanade prema Japanu i Južnoj Koreji dalo bi projektu širu ulogu u povezivanju europskog i azijskog gospodarstva. No izvedba će ovisiti o tehničkim mogućnostima, potražnji, financiranju i suradnji s Kanadom i drugim partnerima.

Tko će platiti gradnju i upravljati kabelima?

EU je za projekte povezivanja koji uključuju Grenland već namijenio 107 milijuna eura, navodi Euronews. Novi bi se kabel tako nadovezao na postojeća ulaganja.

Europska komisija predstavnicima država članica ranije je predstavila i mogućnost sufinanciranja projekta Far North Fiber, koji predviđa polaganje podmorskog kabela preko Arktika. Euronews navodi da je njegova vrijednost procijenjena na oko 1,15 milijardi dolara.

EU već financira pripremu takvih veza. Prema podacima Komisije, studija Northern EU Gateways, koja obuhvaća i planiranje projekta Far North Fiber, imala je proračun od 7,3 milijuna eura, od čega je 3,7 milijuna osigurano iz programa CEF Digital.

Nacrt strategije ipak ne odgovara na ključna pitanja o budućoj mreži: tko će financirati gradnju, tko će biti vlasnik i upravitelj kabela, kako će ih se štititi i hoće li projekt biti komercijalno održiv. Povezivanje s Japanom i Južnom Korejom zahtijevalo bi i dogovor s partnerima izvan EU-a.

Dokument predviđa osnivanje arktičkog centra za podmorske kabele, odnosno Arctic Cable Huba, za države EU-a, Norvešku i Island. Centar bi nadzirao i štitio kabele te pomagao pri njihovim popravcima u sjevernom Atlantiku i na Arktiku. Za taj bi posao vjerojatno bila potrebna i snažnija flota ledolomaca.

EU razmatra zajedničku nabavu ledolomaca

Na arktičkom samitu u rujnu posebni izaslanik EU-a za regiju, bivši finski premijer Jyrki Katainen, upozorio je na ozbiljan manjak europskih kapaciteta za plovidbu kroz led.

'Ovo nije samo pitanje za Finsku, Norvešku i Švedsku. Ovo je pitanje za cijelu Europsku uniju, za cijeli europski kontinent. Zato o tome razgovaramo. I imate moju potporu da to učinimo zajedno', rekao je na konferenciji za novinare njemački kancelar Friedrich Merz.

Nacrt strategije predviđa osnivanje europskog saveza za pomorske industrijske lance vrijednosti. Njegov bi zadatak bio utvrditi koliko je ledolomaca potrebno, kakvi su proizvodni kapaciteti europskih brodogradilišta i koje bi tehničke zahtjeve brodovi morali zadovoljiti.

'EU će zajedno s državama članicama i partnerima sličnih stajališta razraditi mogućnosti zajedničke nabave, udruživanja i dijeljenja kapaciteta ledolomaca te drugih kapaciteta važnih za Arktik', navodi se u strategiji. Namjera je udružiti financijska sredstva i tehnološko znanje s nordijskim zemljama te olakšati korištenje plovila koja bi ostala u nacionalnom vlasništvu i pod nacionalnim zapovjedništvom.

Dokument spominje ledolomce za ekstremne uvjete na krajnjem sjeveru s naprednim pogonskim sustavima koji omogućuju dugotrajan rad, uključujući nuklearni pogon.