Djeca mlađa od 15 godina u Europskoj uniji ne bi mogla samostalno otvarati račune na društvenim mrežama i platformama za razmjenu videozapisa, predviđa nacrt novog europskog zakona. Tehnološke kompanije morale bi provjeravati dob korisnika, ukloniti značajke koje potiču ovisničko ponašanje i pooštriti zaštitu maloljetnika u videoigrama i razgovorima s AI chatbotovima
Europska komisija trebala bi u četvrtak predstaviti prijedlog zakona EU Kids Act, čiji je nacrt na uvid dobio Euronews. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen trebala bi glavne dijelove prijedloga najaviti tijekom govora o stanju Unije pred Europskim parlamentom.
Prema nacrtu, osobe mlađe od 15 godina ne bi mogle bez pristanka roditelja otvoriti račun na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka te platformama za razmjenu videozapisa poput YouTubea. Riječ je o prijedlogu koji još nije službeno predstavljen, a njegove se odredbe mogu promijeniti. Da bi postao zakon, moraju ga usuglasiti Europski parlament i države članice.
vezane vijesti
Različita pravila
Nacrt predviđa postupno uvođenje pristupa digitalnim uslugama prema dobi djeteta. Djeci mlađoj od tri godine pristup društvenim mrežama i drugim visokorizičnim internetskim uslugama bio bi potpuno zabranjen. Djeca u dobi od tri do 12 godina mogla bi koristiti sadržaje prilagođene njihovoj dobi pod nadzorom odraslih.
Maloljetnicima od 13 do 15 godina bio bi dopušten ograničen pristup društvenim mrežama i videoplatformama, uz roditeljsku suglasnost i ograničen broj dostupnih značajki. Tinejdžeri od 15 do 18 godina mogli bi samostalno koristiti platforme, ali bi se na njihove račune i dalje primjenjivala posebna pravila zaštite.
Minimalna dob odnosila bi se prvenstveno na društvene mreže i platforme za razmjenu videozapisa. Šira pravila sigurnog dizajna obuhvatila bi i videoigre, AI chatbotove te takozvane AI suputnike.
Obavezna provjera dobi
Kompanije poput Mete i Googlea morale bi prilikom otvaranja novih računa provjeravati dob korisnika. Za to bi mogle koristiti europsku aplikaciju za provjeru dobi ili odgovarajuća nacionalna rješenja. Takav sustav trebao bi potvrditi samo je li korisnik prešao propisanu dobnu granicu, bez otkrivanja nepotrebnih osobnih podataka.
Kod postojećih računa primjenjivala bi se razmjerna provjera. Platforme bi, primjerice, mogle uzeti u obzir koliko dugo korisnik ima račun i druge dostupne podatke.
Provjera dobi jedno je od najosjetljivijih pitanja u pripremi takvih pravila. Zaštita djece zahtijeva pouzdano utvrđivanje njihove dobi, ali prikupljanje osobnih dokumenata ili biometrijskih podataka otvara pitanja privatnosti i sigurnosti.
Zabrana beskonačnog skrolanja
Komisija želi tehnološke kompanije obvezati da svoje proizvode od početka oblikuju tako da budu sigurni za djecu. Nacrt zabranjuje pojedine značajke osmišljene kako bi korisnike što dulje zadržale pred ekranom. Među njima su beskonačno skrolanje, umjetno stvorene obavijesti i određeni sustavi nagrađivanja.
Algoritmi za preporučivanje sadržaja morali bi biti oblikovani tako da djecu ne uvlače u takozvane zečje rupe, odnosno nizove sve ekstremnijih, štetnijih ili neprikladnih objava. Postavke koje nose veći rizik morale bi biti isključene kao zadana opcija. Računi maloljetnika bili bi privatni, a nepoznati korisnici ne bi im se mogli izravno javljati.
Platforme bi morale ponuditi jednostavan način prijavljivanja štetnog sadržaja i roditeljima omogućiti alate prilagođene dobi djeteta. 'Tehnološke kompanije snose glavnu odgovornost za sigurnost svojih proizvoda. Europsku djecu trebaju odgajati roditelji, a ne algoritmi', stoji u dokumentu.
Pravila i za AI chatbotove
Zakonski prijedlog trebao bi obuhvatiti AI chatbotove i digitalne suputnike koji djeci mogu davati savjete o mentalnom zdravlju, osobnim problemima i razvoju.
Komisija takve sustave smatra posebno osjetljivima jer mogu voditi duge i emocionalno uvjerljive razgovore s maloljetnicima. Djeca ih mogu doživjeti kao prijatelje, savjetnike ili osobe od povjerenja, iako njihove odgovore proizvodi računalni model koji može pogriješiti ili ponuditi štetan sadržaj.
Za videoigre, chatbotove i AI suputnike trebala bi biti pripremljena prilagođena pravila. Nacrt predviđa model u kojem bi industrija sudjelovala u oblikovanju obveza, ali pod europskim nadzorom. Obrazovne usluge, platforme kojima upravljaju javna tijela te AI sustavi namijenjeni uredskom ili industrijskom radu ne bi bili obuhvaćeni istim ograničenjima.
Kompanije će morati dokazati da poštuju pravila
Europska komisija često je izložena kritikama zbog sporog provođenja digitalnih propisa. Novi prijedlog zato bi teret dokazivanja prebacio na tehnološke kompanije. Platforme bi morale pokazati da su njihovi proizvodi sigurni za maloljetnike i da se pridržavaju propisanih zaštitnih mjera.
Velike internetske platforme koje prema Zakonu o digitalnim uslugama nose sistemski rizik morale bi tražiti odobrenje Komisije prije uvođenja novih značajki koje bi mogle utjecati na djecu. Kompanije bi plaćale i naknadu za nadzor, iz koje bi se financirala provedba zakona.
Francuska, Grčka, Austrija, Danska, Španjolska, Belgija, Italija, Njemačka, Poljska i Nizozemska razmatraju ili već pripremaju nacionalna ograničenja korištenja društvenih mreža za djecu. Pritisak na Bruxelles raste zbog opasnosti da svaka država uvede drukčija pravila, što bi otežalo njihovu provedbu i poslovanje platformi na jedinstvenom europskom tržištu.
