U povijesti proučavanja širenja čovječanstva diljem svijeta jedno je pitanje dugo zbunjivalo istraživače: kako su otoci jugoistočne Azije (ISEA) postali tako rano tako gusto naseljeni? Donedavno se pretpostavljalo da bi takvo naseljavanje zahtijevalo razinu pomorske tehnologije znatno napredniju od one za koju se vjerovalo da je bila dostupna tijekom paleolitika. Novo istraživanje moglo bi ponuditi iznenađujući odgovor
Prema rezultatima istraživanja, drevni stanovnici Filipina i šire otočne jugoistočne Azije mogli su ovladati pomorstvom daleko ranije nego što se dosad mislilo, javlja Popular Mechanics.
Ključni arheološki dokazi dolaze u obliku kamenih alata iskopanih na nalazištima u Filipinima, Indoneziji i Istočnom Timoru. Ovi nalazi upućuju na visoku razinu tehnološke sofisticiranosti još prije 40.000 godina – razinu koja se obično pripisuje znatno kasnijim civilizacijama.
U studiji, objavljenoj u Journal of Archaeological Science, istraživači sa Sveučilišta Ateneo de Manila dovode u pitanje dosadašnje uvjerenje da je tehnički napredak u paleolitiku bio ograničen isključivo na Afriku i Europu.
Dokazivanje će biti poseban izazov
Proučavanje povijesti pomorstva predstavlja poseban izazov jer organski materijali poput drva i biljnih vlakana, koji su najvjerojatnije korišteni u izradi prapovijesnih plovila, rijetko opstaju. No upravo ti kameni alati otvaraju nove puteve istraživanja. Najnoviji nalazi sadrže tragove obrade biljaka, uključujući ekstrakciju vlakana potrebnih za izradu užadi, mreža te spojeva ključnih za gradnju brodova i ribolov na otvorenom moru.
Dodatnu težinu teoriji o naprednoj pomorskoj kulturi daju nalazi poput ribarskih udica, utega za mreže te ostataka dubokomorskih riba poput tuna i morskih pasa. Ta nalazišta pružaju iznimno bogat uvid u svakodnevicu i tehnologiju starih moreplovaca.
'Ostaci velikih pelagičkih grabežljivaca na ovim lokalitetima svjedoče o naprednoj pomorskoj sposobnosti i znanju o sezonskim i migracijskim rutama tih riba', pišu autori studije. Zbirka ribljih kostiju i ribolovnog alata upućuje na potrebu za čvrstom, dobro izrađenom užadi i ribarskim priborom, neophodnima za lov na otvorenom moru.
Na temelju arheoloških dokaza, koji ukazuju na dubokomorski ribolov, istraživači pretpostavljaju da su drevni pomorci izrađivali brodove od organskih materijala i zatim ih spajali biljnim konopcima. Ta tehnologija izrade užadi zatim je korištena za sam ribolov.
vezane vijesti
Genijalnost filipinskog naroda
Iako se smatra da prisutnost fosila i artefakata na mnogim otocima ukazuje na to da su se rani moderni ljudi kretali preko mora, autori ove studije osporavaju raširenu teoriju da su ti pokreti bili rezultat pasivne plovidbe na bambusovim splavima, nošenima strujama. Umjesto toga, misle da se radilo o visoko obučenim navigatorima te da su oni posjedovali znanje i tehnologiju potrebne za putovanje na udaljene destinacije preko dubokih oceanskih voda.
'Identifikacija materijala korištenih za izgradnju brodova, putem izravnih ili neizravnih dokaza, ključna je za razumijevanje ljudskog kretanja unutar i između otočnih prostora', ističu autori studije.
U izjavi sa sveučilišta autori zaključuju: 'Prisutnost tako napredne pomorske tehnologije u prapovijesnoj jugoistočnoj Aziji svjedoči o genijalnosti ranih filipinskih naroda i njihovih susjeda. Njihovo znanje o izgradnji brodova vjerojatno je učinilo ovu regiju središtem tehnoloških inovacija prije više desetaka tisuća godina te postavilo temelje za pomorsku tradiciju koja i danas uspješno živi.'
