TREBAMO OŽIVLJAVANJE

Hrvatska znanost je pred potpunim zastojem

Saša Zelenika

Saša Zelenika

Izvor: Cropix / Autor: Milivoj Keber / CROPIX

Hrvatski sustav financiranja znanosti nalazi se u kritičnoj fazi, izdvajanja za nove projekte nema već odavno, a nova vlast mora poduzeti odlučne korake kako bi se situacija koja već dugo stagnira promijenila, upozorili su naši znanstvenici u članku koji je prošli tjedan objavljen u uglednom časopisu Nature

'Sada, kada znam kako stvari stoje, ne znam bih li se odlučila vratiti', rekla je za NatureMarina Šantić, mikrobiologinja na Sveučilištu u Rijeci koja se na povratak u Hrvatsku odlučila nakon četiri godine postdoktorskog studija na University of Louisville u Kentuckyju.

Šantić ističe da čak razmišlja o mogućnosti da prekine svoja istraživanja unatoč tome što je vodila uspješnu znanstvenu skupinu i bila suautor studije koja je njezinom sveučilištu prije nekoliko mjeseci omogućila objavljivanje prvog rada u renomiranom časopisu Science. Naime, nakon što je ovamo došla raditi kao docentica, otkrila je da zarađuje manje od drugih znanstvenika koji su ostali i nisu odradili postdoktorat, a manje su produktivni od nje.

Molekularna biologinja slaže se s kritikama brojnih kolega koji optužuju resorno ministarstvo da je financiralo preveliki broj aplikacija za grantove umjesto da je izdvajalo za one najbolje.

Istraživači seniori stoga od nove Vlade premijera Zorana Milanovića očekuju da provede brze i opsežne reforme jer je ulaganje u projekte i opremu gotovo stalo, posljednji grantovi izdani su još 2007. godine, a njihovo financiranje i dalje traje iako je trebalo biti okončano 2010.

Prodekan za znanstvenoistraživački rad i doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Rijeci prof. dr. sc. Bojan Polić smatra da bi ključnu reformu trebalo provesti u načinu na koji se dodjeljuju sredstva. 'U posljednjem natječaju financirano je između 70 i 80 posto projekata, što bi u bilo kojoj zapadnoj zemlji bilo nezamislivo', rekao je za Nature Polić.

On smatra da prvi potezi nove vlasti ohrabruju – ministar Željko Jovanović je formirao Međunarodni znanstveni savjet, uključio je HAZU u izradu nacionalne znanstvene strategije i najavio kanaliziranje državnih sredstava prvenstveno u najbolje časopise. No neki se hrvatski znanstvenici pitaju hoće li ministar imati dovoljno političke snage i odlučnosti za ozbiljnije reforme.

Reformi se boje loši znanstvenici

Nemali broj znanstvenika smatra da je neuspjeh što su ga prošle godine doživjeli prijedlozi zakona o znanosti i visokom obrazovanju dobar indikator situacije u akademskoj zajednici. Naime, unatoč činjenici da su svi imali bar neke primjedbe na prijedloge, dio njih vjeruje da je pravi razlog velike prašine koju su digli to što se mnogi boje da bi u sustavu koji bi snažnije promicao kompetitivnost i izvrsnost mogli izgubiti stečene privilegije.

Akademik Vlatko Silobrčić nije previše optimističan. On ističe da su isti problemi na tapeti još od 2001. godine kada je i sam sudjelovao u izradi strategije i zalagao se za stvaranje kompetitivnijeg znanstvenog sustava. Ideje nikada nisu provedene, kaže Silobrčić, jer je Vlada shvatila da bi strategija zahtijevala radikalne promjene pa je formirana nova radna skupina kako bi napravila prihvatljiviji prijedlog.

'Očekivati da će većina loših znanstvenika dobrovoljno prihvatiti svjetske kriterije i pravila ponašanja, poput međunarodnih recenzija, priča je za malu djecu. Njih treba nametnuti', uvjeren je akademik.

No dr. sc. Franjo Sokolić, profesor fizike na PMF-u u Splitu ističe da po pitanju izvrsnosti i koristi prirodne i društvene znanosti nisu u istom položaju.

'Jesu li uopće termini korisnost i isplativosti primjereni u diskusiji o znanosti', pita Sokolić. 'Prije svega, smatram da su znanost i umjetnost dva intelektualna stupa na kojima stoji svako društvo. Suvremena znanost zahtijeva puno novaca. Stoga se postavlja pitanje je li nama znanost luksuz koji si ne možemo priuštiti te ima smisla financirati sve one koji se nazivaju znanstvenicima? Odgovor je svakako ne. Po kojim kriterijima napraviti selekciju? Kriteriji odavno postoje, samo što se njih nitko ne drži. Budući da su ljudi u MZOŠ-u bili nekompetentni i neefikasno vodili čitav sustav, sada je teško napraviti pozitivne pomake bez drastičnih rezova. No u tom postupku ne treba biti neselektivan i treba biti svjestan da su po prirodi stvari prirodne znanosti najviše integrirane u nekakve svjetske trendove, više od tehničkih ili društvenih znanosti', rekao je splitski profesor.

Nova vlast ozbiljnih namjera

Pomoćnik ministra znanosti prof. dr. sc. Saša Zelenika, koji je i sam povratnik, za tportal je ustvrdio da je nova vlast spremna za ozbiljne reforme te da ubrzano radi na njima.

'Nemamo vremena čekati na donošenje novih zakona', rekao je dr. Zelenika i dodao: 'Naša je ideja da se za sada ide u izmjene i dopune važećih zakona kako bi se uredile neke stvari koje su se pokazale problematičnima - od izbora u zvanja, preko procesa napredovanja, financiranja kompetitivnih projekata preko HRZZ-a, pitanja intelektualnog vlasništva i poreznih olakšica kojima bi se išlo na ruku gospodarstvu, do odbora za etiku. Time bismo riješili goruće probleme.

Zelenika ističe da bi paralelno s hitnim intervencijama išao i znatno zahtjevniji rad na strategiji koji bi im stvorio preduvjete za novi strukturni zakonski okvir.

'U zakonsku strukturu svakako bi se ugradili oni prijedlozi iz neprihvaćenih zakona oko koji smo se svi složili kao što su, primjerice, programski ugovori. Važno je da Sveučilišta preuzmu veću odgovornost za sredstva koja dobivaju te da zauzvrat osiguraju određenu kvalitetu – kako u nastavi i znanstvenim radovima tako i u učinkovitosti studija. Najbolji primjer ovog problema je činjenica da skoro 90 posto državnih sredstava ide na plaće tako da ostaje vrlo malo novaca za projekte. Jako puno se ulaže u novake, što je izuzetno važno, međutim, onda ni novaci, a ni ostali nemaju s čime raditi, nemaju za kemikalije, za opremu, a na kraju nam čak 60-ak posto novaka ne doktorira. Nudimo sveučilištima da se krene u pilot projekt da se definira koji se ishodi traže za novac koji država investira. I s institutima također želimo dogovoriti kako nagrađivati izvrsnost. Poticanje najboljih znanstvenika zapravo je već pokrenuto. Prije nekoliko dana dopisom smo zamolili čelnike institucija da identificiraju takve ljude i predlože mjere i kriterije za njihovo nagrađivanje.

Ideja je također da se još dorade postojeći kriteriji evaluacije časopisa te da se ide po ljestvici kvalitete tako da najbolji dobiju potrebno, a potom ostali prema dolje sve dok ima novaca, a kada više nema, onda nema ni financiranja. Dosad se svima davalo ponešto.


Istovremeno bismo voljeli da novi prijedlozi zakona, koji bi prošli vrlo široku javnu raspravu, do kraja ove ili do početka sljedeće godine budu spremni za ulazak u zakonsku proceduru', rekao je Zelenika.

Prema najavama pomoćnika ministra, nakon što se u prvoj polovici godine odrade spomenute hitne reforme, do ljeta bi se mogli raspisati i prvi novi natječaji za sredstva čija bi provedba mogla započeti na jesen ove godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi