ZAPUŠTENI RAJ NA ZEMLJI

Hrvatska navodnjava 0,5, a Albanija 54 posto zemlje!

kukuruz suša

kukuruz suša

Izvor: Pixsell / Autor: Marijan Susenj/PIXSELL

Iako je Slavonija pravi raj za poljoprivredu i navodnjavanje jer je smještena između Drave, Dunava i Save, ondje se, ali i u cijeloj našoj zemlji, navodnjava tek oko 0,46 posto svih površina, odnosno nepunih 10.000 ha od ukupno 1.289.091 ha obradivih površina, upozorio je dr. sc. Danijel Jug, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku

U zemljama našeg okruženja taj je udio neusporedivo veći - u Albaniji 54 posto, Grčkoj 26, Italiji 24, Rumunjskoj 23, a u Bugarskoj 18.

Profesor Jug kaže da je takvo stanje neodrživo te da Hrvatska, ako nešto uskoro ne promijeni, nikako ne može postati konkurentna na europskom i svjetskom tržištu. Naprotiv, unatoč odličnom potencijalu Hrvatska će i dalje biti osuđena na uvoz značajnih količina poljoprivrednih proizvoda, čak i onih za koje imamo sve preduvjete uzgoja.

O navodnjavanju se govori samo za suša

'Problem je u velikoj neosjetljivosti dosadašnjih hrvatskih vlasti za potrebe poljoprivrede, no i u činjenici da je izgradnja sustava navodnjavanja vrlo složen i izuzetno skup projekt o kojem se uglavnom govori samo za jako sušnih godina kao što je ova', rekao je za tportal prof. Jug.

Vjeran Zganec-Rogulja

Vjeran Zganec-Rogulja

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec-Rogulja

Navodnjavanje u Čakovcu

'Upravo je smiješno to da su u zemlji s toliko vodnih potencijala tako male površine pokrivene sustavom navodnjavanja. Bivša vlada je pokrenula nacionalni projekt za navodnjavanje, međutim on je bio loše vođen, a bilo je i promašaja koji se mjere u milijunima kuna. Uvođenje sustava navodnjavanja je skupo jer nije dovoljno samo dovesti vodu na površinu, već se moraju voditi i istraživanja potencijala navodnjavanja. Primjerice, postoje tri kategorije površina: 1. one koje se mogu navodnjavati bez ograničenja; 2. one koje su umjereno ograničenog karaktera i 3. površine koje nisu pogodne za navodnjavanje. Kod nas postoje sve tri kategorije tla. Naša je zemlja izrazito heterogena - preko 30 tipova tala ima samo Baranja. To je velik problem jer se istraživanja ne mogu obaviti lokalno, a provesti globalno. Karta mora biti vrlo detaljna. Što se pak vode tiče, problema ne bi trebalo biti. Imamo vode koja nije dobra, no imamo i jako puno one koja je dobra.'

U cijeloj priči važni su i brojni drugi čimbenici poput dubine soluma ili dubine i kvalitete matičnog supstrata. Poznato je, kaže dr. Jug, da u nekom tlu navodnjavanjem može doći do pretjerane salinizacije. Dobar primjer za to je Mezopotamija. Smatra se da je ona propala upravo zbog navodnjavanja. U nekoliko tisuća godina navodnjavanja došlo je do prevelike salinizacije pa je tlo postalo neupotrebljivo.

Nijedna vlast ne smije uništiti poljoprivredu

Poljoprivreda je, kaže naš sugovornik, strateška grana i nijedna je država ne bi smjela uništiti. 'Mislim da ova vlada intenzivnije želi raditi na tom problemu. Sudjelovao sam u nekim projektima i vidio da postoji želja da se ovo pitanje digne na daleko višu razinu nego što je bilo za prethodne vlade. Plan je da se površine pokrivene navodnjavanjem do 2020. povećaju na 3,7 posto. No mada želja postoji, još uvijek nema ozbiljnijih koraka. U prethodnoj vladi napravljeni su golemi troškovi, a o tome se pisalo po medijima pa nema potrebe ponavljati. Nova vlada ne smije raditi na brzinu. Puno je tu koraka koje treba temeljito odraditi. Kako će to funkcionirati, ovisit će, među ostalim, i o kreditnom rejtingu Hrvatske i brojnim drugim čimbenicima jer se ovako veliki projekti financiraju uz pomoć međunarodnih institucija.'

S klimatskim promjenama bit će sve gore

Vjeran Zganec-Rogulja

Vjeran Zganec-Rogulja

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic

Suša u Slavoniji

Naš stručnjak ističe da su s klimatskim promjenama sve izraženiji i vremenski ekstremi pa je za očekivati da će biti sve više suša.

'U zadnjih 15-ak godina sve su izraženije vremenske aberacije od ekstremnih suša do ekstremnih oborina, no suše su češće. Klimatske promjene su definitivno nastupile. Za to su krivi ljudi, ali i prirodne pojave, tzv. Milankovićevi ciklusi. Moramo biti spremni na aktualne i nadolazeće probleme. Na tome treba puno aktivnije raditi, ali ne na razini lokalnih zajednica, već Županija i osobito države, jer su takvi projekti izrazito skupi. No istovremeno se ne bismo trebali opravdavati nedostatkom novca jer su štete, propadanje gospodarstava i uvoz hrane, na kojima se bogate samo pojedinci, ipak daleko skuplje od sustava navodnjavanja.'

Jug kaže da su ove godine ozime kulture poput pšenice dobro prošle. No proljetne kulture kao što su kukuruz i soja nastradale su do razina elementarne nepogode. 'Upravo gledam jednu površinu koja izgleda očajno, kao spaljena zemlja. Ove su godine propali i voćnjaci pa se s njih može očekivati urod od 10 do 30 posto. U svakom segmentu osjećaju se posljedice suše', upozorio je prof. Jug, dodajući da navodnjavanje mora biti jedan od glavnih i strateških nacionalnih interesa Hrvatske.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi