Bivši glavni poslovni direktor Google X-a Mo Gawdat upozorava da se svijet nezaustavljivo kreće prema tehnološkoj AI distopiji koja bi mogla započeti već 2027. godine i potrajati između dvanaest i petnaest godina. U razgovoru za podcast 'Diary of a CEO' izjavio je da će ključne ljudske vrijednosti, poput slobode, međuljudske povezanosti, odgovornosti, stvarnosti i moći, biti ozbiljno narušene. Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija sama po sebi nije glavni uzrok nadolazeće krize, već djeluje kao pojačivač postojećih društvenih problema i ljudskih mana, prenosi Gizmodo.

Problem nije AI - problem je...moderni kapitalizam?

Gawdat objašnjava da je prvotna namjena razvoja umjetne inteligencije bila olakšati ljudima obavljanje rutinskih zadataka, osloboditi im vrijeme i smanjiti opterećenje, zadržavajući pritom ili čak povećavajući ukupnu produktivnost. Međutim, stvarnost se razvija u drukčijem smjeru. U svijetu kojim dominira kapitalistički imperativ maksimiziranja profita, umjetna inteligencija sve više utječe na tržište rada.

Tvrtke koriste njezin potencijal za povećanje učinkovitosti kako bi smanjile troškove, što često dovodi do smanjenja broja zaposlenih, usporavanja zapošljavanja ili povećanja zahtjeva prema postojećim radnicima. Prema Gawdatovim riječima, to nije slučajnost, već odraz činjenice da tehnologija pojačava vrijednosti koje prevladavaju u društvu, a trenutno je ta dominantna vrijednost kapitalizam.

Ističe da sličan obrazac vidimo i kod drugih tehnoloških dostignuća. Društvene mreže, koje su trebale povezivati ljude, često su dovele do veće izolacije, dok su mobilni telefoni, zamišljeni kao sredstvo za rasterećenje od posla, u praksi produžili radni dan i stvorili stalnu dostupnost. Sličan nesrazmjer između obećanja i stvarnog učinka prijeti i s umjetnom inteligencijom.

Opasnost od eskalacije

Gawdat upozorava i na opasnost od eskalacije 'zla koje čovjek može učiniti' uz pomoć AI-ja. Posljednjih godina bilježi se nagli porast korištenja umjetne inteligencije u stvaranju lažnih pornografskih materijala, razvoju autonomnog oružja i generiranju vojne tehnologije. AI se koristi i u izradi sofisticiranih prijevara, posebice u kripto sektoru, gdje su, prema izvješću tvrtke TRM Labs, takvi slučajevi u protekloj godini porasli za 456 posto. Eksperte u području nuklearnog ratovanja također brine činjenica da bi se AI uskoro mogao koristiti za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Istodobno, umjetna inteligencija unapređuje masovne sustave nadzora, što izaziva zabrinutost zbog koncentracije moći. Kao primjer navodi se kineska infrastruktura za nadzor javnih prostora, ali i praksa američkih vlasti koje koriste AI za praćenje aktivnosti na društvenim mrežama imigranata i putnika koji žele ući u zemlju.

Dobra strana AI-ja

Unatoč brojnim rizicima, Gawdat priznaje da umjetna inteligencija donosi i pozitivne promjene, posebno u području znanosti i medicine, gdje se već bilježe značajni pomaci u otkrivanju i razvoju novih lijekova. Vjeruje da je utopijska upotreba tehnologije moguća u budućnosti, no prije toga čovječanstvo mora riješiti aktualne izazove i ograničiti potencijalne štete.

Zaključuje da fokus ne bi trebao biti na reguliranju same tehnologije, već načina njezine upotrebe. Kao ilustraciju koristi usporedbu s čekićem - nije moguće dizajnirati ga tako da može zabijati čavle, ali ne i ubiti čovjeka; međutim, moguće je zakonom zabraniti ubojstvo čekićem. Umjetna inteligencija, kaže Gawdat, sada je u našim rukama i ostat će tu, a ključno je pitanje hoće li društvo imati volje i snage postaviti pravila koja će spriječiti njezinu zloupotrebu.

'Cilj je vršiti pritisak na vlade kako bi razmijele da ljudi neće šutiti vječno', zaključuje. 'Vlade moraju početi regulirati načine na koje se umjetna inteligencija - koristi'.