Preko noći, DeepSeek-R1 zasjeo je na vrh ljestvice najpreuzimanijih besplatnih aplikacija u američkom App Storeu. Tvrtka je tvrdila da njihov chatbot parira ChatGPT-u, ali je razvijen uz samo djelić troškova. Taj val popularnosti izazvao je povijesni potres na burzi; vrijednost Nvidije pala je za 600 milijardi dolara, odnosno 17 posto – najveći jednodnevni gubitak jedne dionice u povijesti američkog tržišta. Na udaru su se našle i druge tehnološke dionice povezane s umjetnom inteligencijom.

Pojava DeepSeeka poljuljala je uvjerenje da SAD prednjači u razvoju AI-ja. Donedavno se smatralo da Kina zaostaje, no ovaj model sugerirao je da bi se poredak mogao promijeniti. Investitor Marc Andreessen nazvao je lansiranje DeepSeek-R1 'AI-jevim Sputnik trenutkom', aludirajući na sovjetski satelit koji je pokrenuo svemirsku utrku s SAD-om, piše BBC.

Od euforije do tišine, ali ne i nestanka

Šest mjeseci kasnije, DeepSeek više nije svakodnevna tema u San Franciscu, no nije nestao s tržišta. Prema Siddharthu Shethu, direktoru AI startupa d-Matrix, kineski model osporio je dotadašnje uvjerenje da je 'veće uvijek bolje' – pokazujući da se pametnijim inženjeringom mogu postići moćni modeli bez golemih ulaganja u podatkovne centre, servere, čipove i energiju.

Premda DeepSeek navodno nije imao pristup najmoćnijoj dostupnoj tehnologiji, postigao je rezultate koji su natjerali dio američkih startupa da ga zadrže umjesto skupljih američkih modela, kako bi uštedjeli sredstva za druge potrebe, poput zapošljavanja.

Istodobno su rasle sumnje oko sigurnosti podataka. Brojne tvrtke blokirale su aplikaciju zbog bojazni da bi informacije mogle završiti na serverima u Kini. Neki korisnici našli su zaobilazna rješenja – pokretanje modela lokalno, bez spajanja na DeepSeekove poslužitelje – kako bi izbjegli rizik 'izvlačenja' podataka.

Prekretnica u američko-kineskom AI nadmetanju

Do dolaska DeepSeeka, Kina je bila percipirana kao tek promatrač u razvoju velikih jezičnih modela (LLM). No DeepSeek-R1, koji je na više testova nadmašio OpenAI-jev o1 model, razvijen je uz trošak od samo 5,6 milijuna dolara – u usporedbi s pet milijardi dolara koliko je OpenAI potrošio 2024. godine. 'DeepSeek je svijetu otkrio koliko je kineski AI konkurentan', kaže Wendy Chang iz Mercator Instituta.

Američke kompanije iskoristile su ovaj trenutak kao argument za dodatna ulaganja i strateške poteze. Trumpova administracija predstavila je akcijski plan za AI, ističući da je dominacija u umjetnoj inteligenciji presudna za gospodarstvo i nacionalnu sigurnost. No američke vlasti istovremeno istražuju veze DeepSeeka s Pekingom; prema izvoru iz State Departmenta, tvrtka navodno pruža podršku kineskim vojnim i obavještajnim operacijama.

DeepSeek u svojoj politici privatnosti izrijekom navodi da se korisnički podaci mogu pohranjivati i obrađivati na serverima u Kini.

Novi val ili povratak starog modela?

Ovaj tjedan OpenAI je ponovno probudio raspravu o DeepSeeku objavom dvaju besplatnih AI modela – prvih takvih u posljednjih pet godina. Sheth smatra da je to izravna posljedica kineskog iskoraka: 'DeepSeek je dokazao da manji, učinkovitiji modeli mogu postići vrhunske rezultate, što je promijenilo način razmišljanja industrije.'

Ipak, samo nekoliko dana kasnije OpenAI je predstavio GPT-5, uz nagli rast ulaganja u računalne kapacitete i infrastrukturu. Veliki američki igrači, od Mete do Nvidije, nastavljaju masovno trošiti na AI, gradeći nove podatkovne centre i privlačeći talente rekordnim plaćama.

Cijena Nvidijinih dionica, koja je potonula nakon lansiranja DeepSeeka, od tada se oporavila i dosegla nove povijesne vrhunce, učvrstivši tvrtku kao najvrjedniju u povijesti. 'Početna priča pokazala se pomalo lažnom uzbunom', kaže Christopher Caen iz Mill Pond Researcha.

Prema Marini Zhang sa Sveučilišta tehnologije u Sydneyu, tvrtka se suočava s problemima održavanja zamaha – od operativnih izazova do sve žešće konkurencije iz SAD-a i Kine. Njihov sljedeći model, DeepSeek-R2, navodno kasni, dijelom i zbog nestašice vrhunskih čipova.