Možete li zamisliti da vaše dijete već u nižim razredima osnovne škole uči kako komunicirati s chatbotovima te kako im umjetna inteligencija može pomoći u razumijevanju nastavnog gradiva. Ili recimo, možete li zamisliti nastavne sate na kojima đaci uče kako prepoznati koji je tekst generiran umjetnom inteligencijom, a iza koje stoji čovjek? U Hrvatskoj su takvi scenariji, čini se, miljama daleko, no Finska već sada intezivno radi na integraciji takvih nastavnih sadržaja.

Prema međunarodnim pokazateljima, finski obrazovni sustav smatra se jednim od najuspješnijih jer uspješno spaja teoriju i praksu, pa njihovi učenici ostvaraju sjajne rezultate u matematici, čitanju i pisanju. Odgovarajući na tehnološki napredak i brz razvoj chatbotova, u jednom finskom razredu djece mlađe od šest godina, učiteljica je predložila da zajedno napišu priču koristeći umjetnu inteligenciju. Uz pomoć učiteljice, djeca su odlučila o kojem će se žanru raditi, a onda su oblikovali radnju i likove. Ideje su podijelili s AI-jem, a on ne samo da je generirao tekst nego je izradio i popratne ilustracije. Djeca su bila oduševljena, prenosi Euronews.

Ova crtica samo je jedan od načina kako se Finci nose s tehnološkim promjenama - i kako najmlađe poučavaju medijskoj pismenosti i kritičkom razmišljanju koje toliko zazivamo. Učeći kroz igru, za očekivati je da će ovi učenici znati baratati novim alatima i procijeniti njihovu pouzdanost.

'Učenicima trebaju vještine za razumijevanje umjetne inteligencije', rekla je Nina Penttinen, savjetnica za obrazovanje pri Finskoj nacionalnoj agenciji za obrazovanje za Euronews. Dodala je da 'u školama trebaju znati pisati tekstove i bez umjetne inteligencije'.

Predvode u poučavanju medijske pismenosti

Integracija sadržaja o umjetnoj inteligenciju u kurikulumu nastavak je dugogodišnje finske tradicije poučavanja medijske pismenosti. Kako piše Euronews, ona datira iz 1970-ih godina kada su s učenicima analizirali televizijske i radijske sadržaje, a cjeloviti kurikulum medijske pismenosti Finska je ažurirala 2014. godine. Temelji se na ideji da je analiza, vrendovanje i procjena različitih izvora i informacija životna vještina te da se takvi sadržaji trebaju integrirati u različite module, u suradnji sa stotinu različitih organizacija diljem zemlje.

Kako to izgleda u praksi?

Isti izvor objašnjava da djeca u Finskoj djeca već od treće godine počinju shvaćati digitalno okruženje, istražujući slike ili zvukove koji im se čine zabavnima. Sa sedam ili osam godina, od učitelja počinju dobivati upute o tome jesu li informacije koje pronađu na internetu pouzdane ili ne. Nekoliko godina kasnije, s devet ili deset godina, školarci počinju učiti kako sastaviti istraživački rad, s naglaskom na to koje izvore informacija odabrati.

Deepfake kao ozbiljna prijetnja

S druge strane, nastavnici matematike učenicima mogu objasniti što su to algoritmi i kako funkcioniraju, a Penttinen ističe da učitelji odlučuju kako će integrirati kritičko mišljenje u nastavne sate. Vjeruju da je njihov interdisciplinarni pristup umjetnoj inteligenciji uspješan te da dokida teorijama zavjere. Pritom stalno promišljaju o tome kako sadržaje o umjetnoj inteligenciji još bolje integrirati pri čemu je deepfake - kreiranje sintetičkog medija kako bi se zamijenili nečiji lice i glas obilježjima neke druge osobe - najveći izazov.

O problematici deepfake tportal je opširno pisao referirajući se na podatke Svjetskog ekonomskog foruma prema kojemu je broj deepfake sadržaja od 2019. do 2023. godine porastao za 900 posto, a procjena je da takvi sadržaji svakodnevno bujaju. Riječ je o lažnim fotografijama i drugim multimedijskim sadržajima koje je teško razlikovati od stvarnih, slažu se Finci za Euronews. Prema riječima stručnjakinje Penttinen, planiraju učiti đake kako prepoznati da je neki videozapis lažan, posebice kad izaziva snažnu emocionalnu reakciju.

Kako učitelji staju na kraj chatbotovima?

Uz deepfake, veliki problem u učinionica - pa i u Hrvatskoj - jest prepoznati je li zadaću ili školski esej pisao chatbot ili pak učenik. I u toj borbi Finci mogu biti primjer jer Kari Kivinen, stručnjak za obrazovni doseg pri Europskom opservatoriju za povrede prava intelektualnog vlasništva (EUIPO), kaže da njihovi učitelji već mijenjaju način rada s umjetnom inteligencijom u učionici. Primjerice, umjesto online zadataka traže rukom pisane zadatke tijekom sata te djecu i mlade uče da je AI sjajan alat za razmjenu ideju (brainstorming) i buđenje kreativnosti, no ne i za pisanje konačnog rada.

Baš zato što se chatbotovi tako brzo razvijaju, Kivinen kaže da radi na zajedničkom okviru za pismenost u području umjetne inteligencije za Europsku uniju i druge razvijene zemlje, koji bi mogao pružiti dodatne smjernice.

Okvir bi trebao biti objavljen početkom sljedeće godine, a sadržavat će naputke kako koristiti chatbotove i dobivati pouzdane informacije. Konačni je cilj izmjeriti vještine korištenja AI-ja kod petnaestogodišnjaka u 100 zemalja, a računa se da će finske metode ponovno biti primjer.

'Upotreba AI-ja nije samo finski problem, to je trenutačno problem u cijeloj Europi i svijetu' rekao je Kivinen za Euronews poručivši da obrazovni sustavi dosad nisu mogli pratiti razvoj umjetne inteligencije, no da je sada 'ogroman zadatak pred njima'.