STEPHEN HAWKING

'Filozofija je mrtva; znanost je novi lučonoša znanja'

19.05.2011 u 06:55

Bionic
Reading

Poznati britanski fizičar Stephen Hawking, kojeg su neki kritičari već proglasili izazivačem nevolja zbog izjava da svemir ne treba stvaratelja te da raj ne postoji, izjavio je u ponedjeljak na konferenciji Google Zeitgeist da je filozofija mrtva te da je znanost novi lučonoša znanja

Autor brojnih znanstvenopopularnih bestselera u Herdfordshireu je rekao da se temeljna pitanja o prirodi svemira ne mogu razriješiti bez podataka kakvi se trenutačno prikupljaju u eksperimentima CERN-ova Velikog hadronskog sudarača (LHC) ili u svemirskim istraživanjima.

'Većina nas veći dio vremena ne mari za ova pitanja. Međutim, gotovo svi se ponekad pitamo 'velika pitanja', zašto smo ovdje i odakle dolazimo. Tradicionalno to su filozofska pitanja, međutim filozofija je mrtva. Filozofi nisu održali korak sa suvremenim razvojem znanosti. Osobito fizikom', rekao je Hawking.

Profesor Hawking tvrdi da su 'znanstvenici postali lučonoše otkrića u ljudskoj potrazi za znanjem. 'Nove teorije dovele su nas do bitno drukčije slike svemira i mjesta na kojem živimo', rekao je.

U svom 40-minutnom govoru kazao je da je nova M-teorija svemira 'objedinjena teorija koju je pokušavao pronaći Einstein'. Uspoređujući je s računalnim programom Google Earth, objasnio je da se zapravo radi o 'mapi teorija' koja bi prve potvrde mogla dobiti u istraživanjima LHC-a. No istaknuo je da će za prikupljanje podataka koji bi je definitivno potvrdili možda trebati još veći hadronski sudarač dimenzija Mliječne staze.

'Ta nam je tehnologija za sada još nedostižna i mislim da si ni Google ne može priuštiti izgraditi je', našalio se slavni fizičar.

Hawking je ovim govorom ponovio tvrdnje iz uvodnih poglavlja svoje nove knjige 'Veliki dizajn' u kojima je, zajedno sa svojim suradnikom Leonardom Mlodinowim, objasnio da je svrha njihova združenog djela ponuditi odgovore što ih nameću najnovija otkrića i razvoj teorijske fizike koji su čak drukčiji od slike koju smo naslikali prije samo jednog ili dva desetljeća.

No Hawkingovi su kritičari još prošle godine, nedugo nakon izdavanja 'Velikog dizajna', izrazili nadu da su i sami autori svjesni toga da mnogi aspekti filozofije poput etike te filozofije znanosti, uma i politike nikako ne mogu biti u potpunosti mrtvi. Ističući da čovjek ne mora prigrliti nikakav oblik scijentizma da bi se mogao složiti s izjavom da je znanost novi lučonoša otkrića u potrazi za znanjem, ustvrdili su da u ovom svijetu još postoji važno mjesto za filozofe pa makar to bilo samo u sekundarnoj ulozi razjašnjavanja, analize, interpretacije i vrednovanja nekih od rezultata znanstvenih otkrića i teorija.

Istovremeno su upozorili na to da čak ni autori 'Velikog dizajna' svoju spomenutu novu sliku svijeta nisu razvili isključivo na temelju znanstvenih dokaza, već su se koristili procesima zaključivanja karakterističnim za filozofsku epistemologiju kakva je, primjerice, Kantova analiza fenomena spoznaje.

Naravno, Hawkingove izjave na nož su dočekali i predstavnici vjerskih zajednica i teolozi koji smatraju da se slavni teorijski fizičar ne bi trebao petljati u religiozne ideje. Stephen Green, direktor lobističke organizacije Christian Voice, rekao je za Cambridge News kako Hawkingova usporedba smrti s računalom koje se kvari pokazuje da je on sposoban razmišljati isključivo na materijalistički način. 'Hawking je zadovoljan raspravljanjem o M-teoriji prema kojoj svemir ima 11 dimenzija. Zašto ne bi mogao imati i dvanaestu, duhovnu dimenziju?' pitao je Green.