Zlostavljanje na internetu mora se strogo kažnjavati na razini Europske unije i osigurati jednaka zaštita djece gdje god se ona nalazila, poručio je Europski parlament u četvrtak u usvojenom izvješću
Parlament je upozorio na pravnu rascjepkanost među državama članicama 'u pogledu definicije zlostavljanja na internetu i kazni za takvo zlostavljanje, što dovodi do nejednakih razina zaštite žrtava i pravne nesigurnosti'.
Eurozastupnici su ponovno pozvali da se razmotri uvrštavanje zločina iz mržnje, koji bi mogli obuhvaćati najteže oblike zlostavljanja na internetu, na popis kaznenih djela u EU-u.
Komisija je još u prosincu 2021. predložila dodavanje zločina iz mržnje na taj popis, ali taj prijedlog još nema potrebnu jednoglasnu potporu među državama članicama.
vezane vijesti
'Odvratan si. Užasno me gledaš. Kakva ti je to kosa?', samo su neki primjeri virtualnog zlostavljanja koje je navela hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) u raspravi o online nasilju u srijedu na plenarnoj sjednici Parlamenta.
Glavak naglašava da upravo zbog toga virtualno zlostavljanje 'mora biti kriminalizirano' za što se godinama zalaže te napominje da sva djeca diljem EU-a moraju imati jednaku razinu zaštite.
'Ovo nije virtualan, već stvaran problem. Ne djeluje sam, povezan je s depresijom i anksioznošću. Zbog toga pozivam Komisiju da ovu temu ne ostavi na razini preporuka, već je ugradi u zakonodavstvo država članica i da imamo učinkovite zakonske odredbe', rekla je Glavak, izdvojivši kao primjer Irsku u kojoj se virtualno nasilje kažnjava do sedam godina zatvora za teži oblik te 12 mjeseci zatvora i 5.000 eura kazne za blaži oblik, a od kazni nisu pošteđeni ni maloljetnici.
Taj zakon u Irskoj poznat je kao Zakon za Coco, prema djevojci Nicole Fox nadimka Coco koja si je oduzela život nakon godina maltretiranja na internetu.
Eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) također je upozorio u srijedu na raspravi da djeca moraju biti zaštićena bez obzira na mjesto prebivališta u Uniji.
'Razlike među državama članicama u definiranju i sankcioniranju nasilja na internetu dovode, nažalost, do neujednačene zaštite žrtava. Sigurnost ne smije ovisiti o tome u kojoj se državi nalazimo. Istodobno, suočavamo se s novim i sve složenijim oblicima zlostavljanja: od dijeljenja intimnih sadržaja bez pristanka do zloupotrebe umjetne inteligencije. Ti izazovi nadilaze granice i zahtijevaju zajednički europski odgovor', rekao je Sokol.
Komisija je paralelno s održavanjem rasprave u Parlamentu preporučila državama članicama da ubrzaju uvođenje EU-ove aplikacije za provjeru dobi i stave je na raspolaganje do kraja godine, naglašavajući da je aplikacija sigurna, štiti privatnost i dio je napora da se djecu zaštiti od štetnog i neprimjerenog internetskog sadržaja.
Zastupnik Zelenih Sergey Lagodinsky rekao je na raspravi da su mjere poput provjere dobi i zabrana društvenih mreža za djecu 'brza, ali ne istinska rješenja' i da odgovor leži u provedbi Akta o digitalnim uslugama.
