Međunarodni tim znanstvenika prvi je put snimio morskog psa goblina (goblin shark) u njegovu prirodnom okruženju. Rijetke snimke, zabilježene u Tihom oceanu i u Tonganskom rovu, ne predstavljaju samo vizualnu senzaciju nego i značajno proširuju znanstvena saznanja o jednoj od najtajanstvenijih vrsta morskih pasa na svijetu.

Susret s jednim od najrjeđih morskih predatora

Goblinski pas, goblin shark ili morski pas goblin (Mitsukurina owstoni) desetljećima je bio poznat uglavnom iz primjeraka slučajno ulovljenih ribarskim mrežama. Do sada znanstvenici nikada nisu imali potvrđene snimke zdravih jedinki koje slobodno plivaju u prirodnom staništu na velikim dubinama.

Novo istraživanje donosi dvije takve potvrde. Prva snimka nastala je 2019. godine sjeverozapadno od otoka Jarvis u središnjem Pacifiku na dubini od 1.237 metara. Druga, još značajnija, zabilježena je 2024. godine u Tonganskom rovu na gotovo 2.000 metara dubine, čime je poznati raspon staništa ove vrste proširen za stotine metara dublje nego što se dosad smatralo mogućim.

Živi fosil iz davne prošlosti

Goblinski pas često se naziva 'živim fosilom' jer predstavlja posljednjeg živog člana drevne obitelji morskih pasa Mitsukurinidae. Ta skupina postojala je još u vrijeme dinosaura, a današnja vrsta jedini je preživjeli predstavnik svojega roda.

Prepoznatljiv je po dugom, spljoštenom rilu i iznimno neobičnim čeljustima koje može naglo izbaciti prema naprijed kako bi uhvatio plijen. Hrani se dubokomorskim ribama, glavonošcima i rakovima, a povremeno su u njegovom želucu pronađeni i ljudski otpad te plastika.

Otkriće u jednom od najnepristupačnijih dijelova planeta

Tonganski rov, smješten sjeveroistočno od Novog Zelanda, drugi je najdublji oceanski rov na Zemlji. Na njegovim najvećim dubinama tlak doseže vrijednosti koje višestruko nadmašuju uvjete na površini planeta. Znanstvenici su tijekom ekspedicije koristili kameru s mamcem spuštenu na morsko dno. Tijekom više od 50 dana neprekidnog snimanja na dubinama između 800 i 10.800 metara, goblinski pas pojavio se pred objektivom na svega dvadesetak sekundi.

Upravo ta kratka pojava pokazuje koliko je vrsta rijetka i teško uočljiva, piše Gizmodo.

Šire područje rasprostranjenosti nego što se mislilo

Prije ovog istraživanja goblinski pas bio je potvrđen uglavnom uz obale Japana, Australije i zapadnog dijela Sjedinjenih Država, kao i na nekoliko lokacija u Atlantskom i Indijskom oceanu. Nova opažanja sugeriraju da vrsta vjerojatno nastanjuje mnogo veće područje Tihog oceana nego što se ranije pretpostavljalo. Znanstvenici smatraju da bi goblinski pas mogao biti prisutan u brojnim dubokomorskim regijama koje su još uvijek slabo istražene.

Važnost za zaštitu morskih ekosustava

Autori istraživanja ističu da proširenje poznatog područja rasprostranjenosti može pomoći pri uključivanju vrste u regionalne programe zaštite i nacionalne popise bioraznolikosti.

Dubokomorski ekosustavi danas su pod sve većim pritiskom ribarstva, podmorske infrastrukture i potencijalnog rudarenja morskog dna. Budući da se o biologiji goblinskog psa i dalje zna vrlo malo, svako novo opažanje predstavlja vrijedan izvor informacija za buduća istraživanja i očuvanje vrste.

Koliko je duboki ocean još uvijek nepoznat

Iako čovječanstvo desetljećima istražuje svemir, veliki dijelovi dubokog oceana ostaju gotovo neistraženi. Otkriće živog goblinskog psa na rekordnim dubinama podsjetnik je da u najtamnijim dijelovima planeta još uvijek postoje životinje čiji su način života, rasprostranjenost i ponašanje uglavnom nepoznati znanosti.