Najnovija statistika podržava ideju o sve većem europskom interesu za plaćanje smartfonom ili pametnim satom, a strahovanja od prijevare i informatička nepismenost uglavnom utječu na njegovo usporavanje
Tehnološki razvoj sve snažnije mijenja svakodnevicu, uključujući način na koji potrošači obavljaju kupnju. Mobilna plaćanja bilježe rast diljem Europe jer sve više korisnika za transakcije koristi svoje pametne telefone i satove.
Prema podacima Europske središnje banke, u 2024. godini šest posto svih plaćanja na prodajnim mjestima u europodručju obavljeno je putem mobilnih aplikacija, što čini sedam posto ukupne vrijednosti, a 2019. oba udjela iznosila su tek jedan posto. Mobilna plaćanja obuhvaćaju korištenje pametnog telefona, sata, narukvice ili drugog pametnog uređaja, a transakcije se izvršavaju putem digitalnih novčanika ili ostalih mobilnih aplikacija.
Iako se tržište plaćanja mijenja, brzina prilagodbe i dalje znatno varira među državama. U europodručju je u 2024. godini 75 posto svakodnevnih plaćanja obavljeno na fizičkim prodajnim mjestima, 21 posto je činila internetska kupnja, a četiri posto prijenosi među pojedincima. Vrijednosno gledano, 58 posto transakcija odnosi se na prodajna mjesta, 36 posto na internetska plaćanja dok prijenosi među građanima čine šest posto.
Gotovina je i dalje najčešće korišten instrument plaćanja, s udjelom od 52 posto, iako predstavlja 39 posto ukupne vrijednosti. Kartice sudjeluju s 39 posto transakcija, ali čine 45 posto vrijednosti, što pokazuje da se koriste za kupnju viših iznosa. Mobilna plaćanja sudjeluju sa šest posto transakcija i sedam posto vrijednosti.
vezane vijesti
Nizozemska prednjači, a ovo su glavne prepreke
Među 20 zemalja europodručja Nizozemska se ističe kao predvodnica digitalne transformacije plaćanja. Predstavnici nizozemske središnje banke navode da korisnici beskontaktnih i mobilnih plaćanja doživljavaju te metode kao brže i praktičnije od gotovine ili tradicionalnih kartica.
Na prodajnim mjestima mobilna plaćanja u Nizozemskoj sudjeluju u gotovo svakoj petoj transakciji (19 posto), a visok udio bilježe i Irska te Finska s po 10 posto. Suprotno tome, Slovenija, Hrvatska i Belgija imaju najniže udjele, s tek tri posto transakcija obavljenih putem pametnih uređaja.
Među velikim gospodarstvima EU-a jedino Španjolska nadmašuje prosjek europodručja (sedam posto) dok Njemačka prati prosjek, a Francuska i Italija zaostaju. U vrijednosnom smislu Nizozemska ponovno prednjači, slijedi je Španjolska dok Hrvatska, Belgija, Portugal i Austrija bilježe najniže udjele.
To znači da digitalna transformacija trgovine još nije uzela maha u potrošačkim navikama u Hrvatskoj. Razloga je nekoliko: navika plaćanja gotovinom ili karticama, niža digitalna pismenost, skepticizam prema sigurnosti mobilnih plaćanja, manja ponuda POS terminala koji podržavaju takav način plaćanja i slično.
Digitalna pismenost, kao i percepcija brzine i jednostavnosti, snažno utječu na prihvaćanje mobilnih plaćanja te za korisnike koji preferiraju pametne uređaje nošenje gotovine ili kartica postaje višak. Unatoč tome, istraživanja pokazuju da su sigurnosne brige i strah od hakiranja (28 posto) ili prijevara (27 posto) i dalje glavne prepreke za dio građana koji ne koriste mobilna plaćanja, piše Euronews.
