Vježba se održavala u estonskom centru CyberRange14, otvorenom nakon velikog ruskog kibernetičkog napada na tu zemlju 2007. godine.Vojnici i civilni stručnjaci radili su u neprekidnim smjenama, suprotstavljajući se zamišljenom protivniku koji je izazivao niz kibernetičkih udara – od nestanka struje i pada satelitskih komunikacija do blokiranja luka, poremećaja GPS signala i kaosa u javnim službama.

'Kibernetičko ratovanje je izuzetno stresno, čak i kad je simulirano', rekli su sudionici, iscrpljeni nakon tjedan dana 'borbe', ali pod stalnom navalom digitalnih prijetnji.

Za razliku od tradicionalnih ratnih situacija, u kibernetičkim krizama nitko nema potpunu sliku, a napadi u jednoj državi mogu urušiti sustave u drugoj. 'To je kao da žonglirate, rješavate Rubikovu kocku i razgovarate sa susjedom – sve odjednom', opisao je jedan sudionik.

Scenarij je bio postavljen oko izmišljenog sukoba u kojem savezničku državu Andvariju napada susjedna agresivna Harbadus, koja globalnim kibernetičkim operacijama pokušava destabilizirati NATO, piše Guardian.

Sateliti padaju, sustavi se gase

Prvi napadi bili su relativno jednostavni – zlonamjerni kod u neklasificiranom vojnom sustavu u Litvi. No ubrzo su došli teži udarci: višestupanjski napad na satelitskog internetskog operatora nalik Starlinku. To je, unutar nekoliko minuta, paraliziralo komunikaciju između satelita i Zemlje, nadzor elektroenergetske mreže, navigacijske sustave, bankarske transakcije, koordinaciju vojnih operacija.

'Potpuno su izgubili kontrolu nad sustavom, do samog brisanja podataka', rekao je Ezio Cerrato, zamjenik direktora vježbe. 'To pokazuje koliko se brzo problemi u svemiru mogu preliti u sve domene na Zemlji.'

U drugom scenariju protivnik je infiltrirao malware u sustave upravljanja gorivom, prisilivši zemlje sudionice da racionaliziraju zalihe i isključe dijelove mreže kako bi spriječile širenje napada.

'Ne postoji granica u kibernetičkom prostoru', rekao je direktor vježbe, američki zapovjednik Brian Caplan. Protivnik može ući u sustav jedne zemlje i odatle se prebaciti u druge. Zato je ključno da saveznici komuniciraju i dijele informacije u realnom vremenu.'

AI i kaos u stvarnom vremenu

NATO je potvrdio da razvija AI chatbot temeljen na modelu OpenAI-ja, koji bi trebao pomagati zapovjednicima u donošenju brzih odluka tijekom složenih kibernetičkih incidenata. Alberto Domingo, tehnički direktor za kibernetičke operacije, istaknuo je da sustav još nije korišten ni u vježbama, ali pokazuje 'velik potencijal' za bržu procjenu situacije i donošenje odluka.

Na velikim ekranima u simulacijskom centru prikazivale su se 'vijesti' o izmišljenim krizama koje su poticale paniku: izmišljeni vozni redovi stvarali su kaos u prijevozu, proglašavala su se izvanredna stanja zbog nestanka struje, a procurili su i 'tajni dokumenti' koji su izazvali političke potrese.

Sudionicima je prvi put u povijesti ovakvih vježbi postavljen i zahtjev: kako odgovoriti kad je dio napada kampanja lažnih vijesti na društvenim mrežama?

Budući da su kibernetički napadi često izvedeni preko posrednika i ciljaju civilne mete, NATO-vi pravni stručnjaci bili su stalno prisutni. 'Trebamo unaprijed postaviti pravila', kaže američki vojni pravnik Tyler Smith. 'Ne možemo improvizirati usred krize.'