Ako europske zemlje ne počnu ozbiljno ulagati u svemirsku obranu i tehnologiju, budućnost u orbiti pripast će Elonu Musku, Kini i Rusiji, upozorio je visoki NATO-ov dužnosnik u razgovoru za Politico
'Bez djelovanja u svemiru ne može biti ni europskog suvereniteta', poručuje za Politico admiral Pierre Vandier, vrhovni zapovjednik NATO-ove zapovjedne strukture za transformaciju. Prema njemu, krajnje je vrijeme za 'veliko buđenje' Europe jer SAD otvoreno traži da Europljani ojačaju i preuzmu više odgovornosti - uključujući i u svemiru.
Rat u Ukrajini pokazao je ključnu ulogu satelita u modernom ratovanju - od nadzora do komunikacije. No istovremeno je ogolio europsku ovisnost o malom broju američkih tvrtki, ponajviše Muskovu SpaceX-u. Europski satelitski sustav IRIS² neće biti spreman prije 2030.
Svemir, koji je sve do nedavno bio simbol istraživanja, sve više postaje potencijalna bojišnica. Rusija i Kina razvijaju orbitalno oružje i tehnologije za onesposobljavanje satelita, dok SAD i NATO jačaju nadzor i planove za obranu vlastitih sustava. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ranije je izrazio zabrinutost da Moskva pokušava postaviti nuklearno oružje u svemir.
'Danas vidimo kako brojni akteri uvode svemirsko oružje', rekao je Vandier, spomenuvši orbitalno oružje – bombe postavljene u orbitu koje mogu biti aktivirane prema naredbi i izbjeći detekciju sustava ranog upozorenja – te sustave za ometanje, razaranje ili izbacivanje satelita iz orbite.
'To znači da moramo budno pratiti aktivnosti drugih i biti otporni na njihove pokušaje destabilizacije', upozorio je.
vezane vijesti
Novi model ili ispadanje iz igre
Europski pristup, temeljen na skupim geostacionarnim satelitima, više nije održiv, upozorava Vandier. Za otpornost i konkurentnost nužan je zaokret prema konstelacijama malih satelita u niskoj orbiti - pristup koji je SpaceX već usavršio. 'Ako Europljani ne promijene svoj poslovni model, izletjet će s tržišta', kaže admiral.
Sateliti u niskoj orbiti znatno su jeftiniji (100.000 – 150.000 dolara po komadu), u usporedbi s geostacionarnima koji koštaju 300 – 400 milijuna dolara, te ih je moguće češće i jeftinije lansirati.
Europske tvrtke jesu konkurentne u području geostacionarnih satelita (npr. ArianeGroup), no tržište tzv. New Spacea – nove generacije privatnih svemirskih tvrtki – uglavnom je pod dominacijom SpaceX-a, koji je troškove lansiranja drastično smanjio zahvaljujući višekratnoj upotrebi raketa.
Nekoliko europskih startupova pokušava se probiti, ali zasad s ograničenim uspjehom. Prvo lansiranje rakete Spectrum njemačkog Isar Aerospacea eksplodiralo je manje od minute nakon uzlijetanja 30. ožujka iz svemirskog centra Andøya u Norveškoj. Norveški obrambeni div Kongsberg lansirao je u travnju svoj prvi satelit – preko SpaceX-a.
Vandier predlaže donošenje Europskog zakona o obrani koji bi olakšao stvaranje obrambenih startupova kroz porezne i regulatorne poticaje. Također podržava stvaranje europskog svemirskog tržišta, po uzoru na američki sustav brzog ugovaranja komercijalnih usluga za vojnu upotrebu.
NATO, koji je svemir službeno proglasio operativnom domenom još 2019., povećava aktivnosti u orbiti, ali još uvijek zaostaje u planiranju i podjeli zadaća među članicama. Vandier predlaže model zajedničkog vlasništva nad vojnim satelitskim sustavima kao mogući izlaz iz blokade.
Ipak, ne očekuje da će nadolazeći NATO summit u lipnju donijeti veći iskorak po pitanju svemira. 'Možda ćemo dobiti neku simboličnu izjavu, ali sve oči bit će uprte u pitanje odvajanje pet posto BDP-a za obranu', zaključuje Vandier.
Uz SAD i Francusku, glavne NATO svemirske sile su Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Norveška, Kanada i Njemačka.
