Povratak trojice kineskih astronauta s misije Shenzhou-20 odgođen je na neodređeno vrijeme nakon što je njihovu letjelicu, prema navodima kineskih državnih medija, vjerojatno pogodio komadić svemirskog otpada
Trojka se na svemirsku postaju Tiangong uputila u travnju, a njihov povratak na Zemlju bio je planiran za srijedu, nakon šestomjesečne misije. Njihovi nasljednici, posada Shenzhou-21, već su stigli tijekom vikenda i preuzeli dužnosti na postaji, piše Guardian.
'Sumnja se da je letjelicu Shenzhou-20 pogodio mali fragment orbitalnog otpada, a procjena utjecaja i povezanih rizika trenutačno je u tijeku', priopćila je Kineska svemirska agencija za upravljanje ljudskim letovima (CMSA). Dodali su kako je, radi sigurnosti posade i uspješnog završetka misije, planirani povratak 5. studenoga odgođen dok se ne završi analiza štete.
vezane vijesti
Kineske vlasti nisu navele kada se incident dogodio, niti je ranije bilo znakova problema. Samo nekoliko dana ranije državna televizija prikazala je snimke dviju posada kako zajedno večeraju na Tiangongu, uz pečenu piletinu pripremljenu u prvoj svemirskoj pećnici koju je donijela nova posada. U utorak je objavljen i video službene ceremonije primopredaje između timova.
Kineski popularizator svemirskih tema Yu Jun, poznat pod nadimkom Steed's Scarf, objasnio je da bi se, ako stručnjaci procijene da je povratak previše rizičan, mogao aktivirati 'plan B', slanje rezervne letjelice s tla. 'Shenzhou-22 i raketa Long March 2F već su u stanju pripravnosti. To je naš sustav rotirajuće sigurnosne rezerve, spreman da po potrebi sigurno vrati astronaute kući', napisao je Yu na platformi Weibo, gdje ga prati više od pet milijuna ljudi.
Zapovjednik misije Chen Dong već drži kineski rekord za najduži ukupni boravak u svemiru – više od 380 dana, kao i za najveći broj svemirskih šetnji (šest) među kineskim astronautima. Kina posljednjih godina ubrzano širi svoj svemirski program. Dosad je izvela 37 letova, od toga šest s posadom, a cilj joj je spustiti prvog kineskog astronauta na Mjesec do 2030. godine.
Za razliku od Međunarodne svemirske postaje (ISS), na kojoj surađuju SAD, Rusija, Kanada, Europa i Japan, kineski astronauti nikada nisu sudjelovali u ISS misijama jer američki zakon zabranjuje NASA-i suradnju s Kinom. No Peking poručuje da je postaja Tiangong otvorena za međunarodnu suradnju i da bi u budućnosti mogla postati alternativni centar za svemirska istraživanja.
