Situacija s kompanijama koje zanemaruju civilnu infrastrukturu u korist zgradnje i održavanja data centara postaje sve ozbiljnija
Tehnološke kompanije posljednjih godina ulažu goleme iznose u izgradnju podatkovnih centara potrebnih za razvoj umjetne inteligencije, no čini se da javnost nije pretjerano oduševljena idejom da takvi objekti niču u njihovim susjedstvima.
Novo istraživanje tvrtke Gallup pokazuje da se čak 71 posto Amerikanaca protivi izgradnji AI podatkovnog centra u svojoj lokalnoj zajednici. Gotovo polovica ispitanika, njih 48 posto, navodi da se tome 'snažno protivi', dok samo sedam posto ispitanih snažno podržava takve projekte u blizini svojih domova.
Potrošnja energije, vode i buka
Razlozi za otpor uglavnom su povezani s infrastrukturnim i okolišnim problemima. Veliki podatkovni centri zauzimaju ogromne površine zemljišta, troše goleme količine električne energije i vode te često proizvode stalnu buku zbog sustava hlađenja i generatora.
Polovica ispitanika koji se protive gradnji navela je zabrinutost zbog opterećenja resursa poput električne mreže, potrošnje vode i krčenja šuma. Dodatnih 16 posto spomenulo je probleme poput buke, svjetlosnog i toplinskog zagađenja te kvalitete zraka i vode. Posebno osjetljivo pitanje postaje energija. U nekim dijelovima SAD-a računi za struju već rastu zbog povećane potrošnje podatkovnih centara, dok pojedine lokalne zajednice strahuju da bi tehnološke kompanije mogle imati prioritet pri opskrbi električnom energijom.
Stanovnici područja oko jezera Tahoe, primjerice, još uvijek ne znaju kako će izgledati njihova opskrba električnom energijom nakon 2027., jer je njihov trenutni dobavljač odlučio fokus prebaciti upravo na podatkovne centre.
AI boom ima fizičku cijenu
Iako se umjetna inteligencija često doživljava kao 'virtualna' tehnologija, njezin razvoj ovisi o golemoj fizičkoj infrastrukturi. AI modeli zahtijevaju tisuće specijaliziranih čipova, stalno hlađenje i neprekidan pristup energiji. Kompanije poput OpenAI-a, Googlea, Mete i Microsofta trenutno ulažu desetke milijardi dolara u širenje kapaciteta, pokušavajući osigurati što više računalne snage prije konkurencije.
Istodobno, sve više lokalnih zajednica postavlja pitanje tko zapravo snosi troškove AI revolucije.
SpaceX i sporni plinski generatori
Kontroverze oko podatkovnih centara dodatno su pojačane nakon što je AI odjel SpaceX-a, nekada poznat kao xAI, proširio korištenje plinskih turbina u podatkovnom centru u saveznoj državi Mississippi unatoč tužbi zbog navodnog kršenja američkog Zakona o čistom zraku. Slične energetske sustave koriste i druge tehnološke kompanije kako bi osigurale dovoljno energije za AI infrastrukturu.
S druge strane, dio ispitanika ipak vidi određene koristi od izgradnje podatkovnih centara. Među onima koji podržavaju takve projekte, 55 posto navodi nova radna mjesta kao glavni razlog, dok dvije trećine spominju šire gospodarske koristi za lokalnu zajednicu.
Zanimljivo je da samo mali broj ispitanika podržava podatkovne centre zbog samog razvoja umjetne inteligencije. Tek šest posto onih koji podržavaju gradnju smatra da je AI 'budućnost' ili neizbježan smjer razvoja tehnologije.
Lokalni otpor prerasta u politički problem
Otpor prema podatkovnim centrima već se počeo pretvarati u konkretne političke odluke. Gradsko vijeće Monterey Parka nedavno je zabranilo izgradnju novih podatkovnih centara unutar gradskih granica. U New Yorku zakonodavci predlažu trogodišnji moratorij na nove podatkovne centre, dok se na saveznoj razini vode rasprave o mogućoj nacionalnoj pauzi za nove projekte.
Istodobno, guvernerka savezne države Maine prošlog je mjeseca odbila prijedlog zakona koji bi privremeno zabranio gradnju podatkovnih centara koji troše najmanje 20 megavata energije.
Kako AI industrija nastavlja ubrzano rasti, sukob između tehnoloških ambicija i lokalnih interesa mogao bi postati jedno od ključnih infrastrukturnih pitanja narednih godina, zaključuje Engadget.