Nijedan od ovih ustupaka ne bi se dogodio bez pritiska Europske unije. Blok je dugo prednjačio u reguliranju 'Big Techa' (ili barem pokušavao), ali u 2023. godini ti su napori napokon urodili plodom.

Najizravniji rezultat povećane regulacije EU-a ove godine došao je s novim iPhoneom 15, prvim Appleovim telefonom koji podržava USB-C umjesto njihova lightning priključka; europskim zakonom je USB-C postao jedinstveni punjač u EU-u.

'Nemamo izbora, moramo se pridržavati lokalnih zakona', rekao je izvršni direktor Applea Greg Joswiak prošle godine. Regulativa zahtijeva da svi novi telefoni i drugi mobilni uređaji usvoje USB-C do kraja 2024. godine.

Vjeruje se i da je odluka Applea da konačno pristane podržati RCS protokol za poruke u iMessageu rezultat političke volje unutar EU-a. Apple se dugo opirao podršci RCS-u, što bi konačno moderniziralo tekstualne poruke između vlasnika iPhonea i njihovih prijatelja sa 'zelenim balončićem'.

Apple nije javno objasnio zašto je promijenio svoj stav. No, Google i druge tvrtke vršile su pritisak na vlasti EU-a da reguliraju iMessage poput drugih 'čuvara vrata' online usluga koje su pod njihovom nadležnošću, zahvaljujući Zakonu o digitalnim tržištima (DMA) koji obuzdava dominantnu ulogu velikih internetskih platformi.

Appleovo odustajanje od RCS-a analitičari opisuju kao pokušaj smirivanja europskih regulatora koji su mogli poduzeti agresivnije mjere, poput zahtjeva da iMessage bude potpuno interoperabilan s drugim chat aplikacijama poput WhatsAppa.

Važno je napomenuti da će ove promjene koristiti i korisnicima iz SAD-a, iako su posljedica specifičnih regulativa EU-a. 'U Europi definitivno postoji veći stupanj zaštite potrošača nego u SAD-u', rekla je za Endgadget Carolina Milanesi, analitičarka u Creative Strategies.

Osim dobiti ostvarene pod Zakonkm o digitalnim tržištima, većina glavnih društvenih mreža - uključujući Facebook, TikTok, Twitter, YouTube, Snapchat i Instagram - podliježe još jednom zakonu EU-a koji je stupio na snagu ove godine o kojem je tportal ranije pisao - Zakonu o digitalnim uslugama Prema tom su zakonu ove tvrtke obvezane pružiti detaljna objašnjenja dezinformacija i drugog štetnog sadržaja te objasniti kako funkcioniraju njihovi algoritmi preporuka i ciljani oglasi.

'Ako prisilite industriju društvenih medija da objasni svoj 'način rada', da nekim dijelom otkrije svoje unutarnje funkcioniranje, imat će poticaj da se ne ponaša neprikladno i/ili poticaj za snažnije samoreguliranje', objašnjava Paul Barrett, zamjenik direktora Stern Centra za poslovanje i ljudska prava na NYU.

Međutim, manje je jasno hoće li ove mjere stvarno poboljšati usluge za njihove korisnike. Još uvijek postoje otvorena pitanja o tome kako će se pravila provoditi. No, bilo je nekoliko primjetnih promjena za korisnike društvenih medija smještene u EU.

Snapchat, Meta i TikTok sada omogućuju europskim korisnicima da se odjave iz algoritama preporuka. Snapchat je također ukinuo većinu ciljanih oglasa za korisnike u dobi od 13 do 17 godina u bloku. Osim toga, Meta je bila prisiljena omogućiti korisnicima EU-a da se isključe od ciljanih oglasa ili da koriste Facebook i Instagram bez oglasa uopće, u zamjenu za pozamašnu mjesečnu pretplatu.

Podsjetimo, početkom prosinca postignut je privremeni dogovor o ključnim pravilima Europske unije za regulaciju umjetne inteligencije. Unija je time – u zadnji tren, rekli bi neki – napravila velik korak naprijed prema statusu prve velike svjetske sile koja će donijeti zakon za taj brzorastući i kontroverzni segment te postaviti regulatorne standarde.

Iako ove promjene možda ne izgledaju kao monumentalne, one zadiru u srž poslovnih modela svih ovih tvrtki. Malo je vjerojatno da bi bilo koja od ovih tvrtki dobrovoljno djelovala protiv vlastitog modela.