Ljudi u cijelom svijetu sve se češće informiraju putem društvenih mreža i videoplatformi nego putem televizije, radija ili internetskih stranica tradicionalnih medija, pokazuje novo godišnje izvješće Reutersova Instituta za proučavanje novinarstva pri Sveučilištu Oxford. Podsjetimo, ranije je tportal pisao o analizi koju je predstavio Nic Newman iz spomenutog instituta.

Autori izvješća tumače da ova godina predstavlja važnu prekretnicu za medijsku industriju jer su prvi put od početka praćenja trendova društvene mreže i videoplatforme postale najrašireniji izvor vijesti na globalnoj razini.

'Godina 2026. označava značajnu prekretnicu: prvi put konzumacija vijesti putem društvenih mreža i videomreža nadmašila je sve druge izvore vijesti te postala najkorišteniji izvor informiranja u svijetu', napisao je Jim Egan, glavni autor izvješća.

Zaokret na globalnoj razini

Istraživanje se temelji na internetskim anketama provedenima početkom godine među gotovo 100.000 ispitanika u 48 zemalja, a anketiranje je provela agencija YouGov. Prema rezultatima, 54 posto ispitanika izjavilo je da je tijekom tjedna prije istraživanja pratilo vijesti putem društvenih mreža ili videoplatformi. Kada se u izračun uključe i AI chatbotovi poput ChatGPT-ja, taj udio raste na 56 posto.

Nadalje, 52 posto ispitanika navelo je televiziju kao izvor vijesti, njih 51 posto internetske stranice i aplikacije novinskih kuća dok se na radio oslanja 21 posto ispitanika.

Iako su društvene mreže i videoplatforme prvi put preuzele vodeću poziciju na globalnoj razini, u nekim zemljama taj se zaokret dogodio i ranije, a u dijelu europskih država internetske stranice i aplikacije tradicionalnih medija još uvijek zadržavaju prednost. 'Bolje je ovo promatrati kao postupno pomicanje nego kao naglu promjenu, ali riječ je o važnom trenutku', navodi Egan.

Na globalnoj razini tri od deset ispitanika navode da su im društvene mreže ili videoplatforme glavni izvor vijesti, a među mladima u dobi od 18 do 24 godine taj udio raste na čak polovicu ispitanika.

Izvješće pokazuje i da različite platforme imaju različitu ulogu u konzumaciji vijesti. Korisnici platformi X i YouTube često ih posjećuju upravo s namjerom da pronađu informacije i vijesti. S druge strane, na Facebooku, Instagramu i TikToku korisnici češće nailaze na vijesti usput, tijekom korištenja platforme zbog drugih sadržaja.

Neki drugi trendovi

Televizija je vodeći izvor vijesti ostala samo među osobama u dobi od 45 do 54 godine te među starijima od 55 godina.

Za tradicionalne medije je zabrinjavajuće to što nijedna dobna skupina obuhvaćena istraživanjem nije navela aplikacije ili internetske stranice medijskih kuća kao svoj primarni izvor vijesti. 'To ima očite posljedice za doseg publike, angažman korisnika i mogućnosti monetizacije sadržaja', upozorava Egan, nekadašnji viši rukovoditelj BBC-ja.

Financijski izazovi za medije pritom ne jenjavaju. Samo 17 posto sudionika istraživanja navelo je da plaća digitalne pretplate ili drugi oblik pristupa internetskim vijestima, a tehnološki divovi poput Googlea i Mete preuzeli su velik dio globalnog tržišta digitalnog oglašavanja, što je dodatno smanjilo prihode tradicionalnih medija.

Reutersov Institut u svom 180 stranica dugom izvješću potvrđuje i druge dugoročne trendove koji posljednjih godina oblikuju medijsku industriju. Među njima su rast popularnosti videosadržaja, sve veći utjecaj individualnih kreatora sadržaja te pad povjerenja u tradicionalne medije.

Povjerenje u medije dosegnulo je tako najnižu razinu otkad se provode istraživanja: samo 37 posto ispitanika izjavilo je da vjeruje 'većini vijesti većinu vremena'.

Zabilježen je i porast upotrebe alata umjetne inteligencije za informiranje. Deset posto ispitanika navelo je da svaki tjedan koristi AI chatbotove za praćenje vijesti dok je godinu ranije taj udio iznosio sedam posto. 'Kako odgovoriti na brz razvoj i širenje generativne umjetne inteligencije – najveći je izazov s kojim se danas suočavaju medijski čelnici i kreatori politika', smatra Egan.

Autor također upozorava na veliku nestabilnost brojnih pokazatelja koje prati izvješće u vrijeme rastućih geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti. 'Neki dijelovi ovogodišnjeg izvješća nisu nimalo ohrabrujući za čitanje, ali živimo u posebno nestabilnom razdoblju, kako za medijsku industriju, tako i za svijet u cjelini', zaključuje Egan.