Kad su Johnu Martinisu, ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za fiziku, počele stizati poruke iz Grčke, pomislio je da se dogodila neka greška. 'Vidim sve te e-mailove iz Grčke i pitam se – jesam li nešto pogriješio?' rekao je kroz smijeh.

Nakon što su ga grčki mediji proglasili 'grčko-američkim znanstvenikom', Martinis je pojasnio da zapravo potječe iz Hrvatske. 'Ispostavilo se da nisam grčko-američkog podrijetla, nego hrvatskog', rekao je. Pogreška se proširila nakon što je australski portal The Greek Herald opisao Martinisa kao 'grčko-američkog znanstvenika', vjerojatno zbog grčkog prizvuka njegova prezimena. Vijest su zatim prenijeli brojni grčki mediji pišući o 'Grku koji predvodi budućnost australskog kvantnog računalstva'.

Otac je podrijetlom iz Komiže

Martinis, međutim, ne isključuje mogućnost da u dalekoj prošlosti ipak postoji neka poveznica njegovih predaka s Grčkom. 'Činjenica da prezime mog oca potječe s otoka negdje u sredini Jadrana, s obzirom na to koliko su se ljudi kretali uzduž te obale tijekom povijesti, ostavlja otvorenom mogućnost da možda imamo grčke korijene', rekao je, dodajući: 'Ali govorimo o razdoblju otprije otprilike 400 godina.'

Riječ je o hrvatskom otoku Visu, točnije gradu Komiži. Kako je Martinis otkrio za Jutarnji list, njegov djed je imigrirao u SAD još prije Drugog svjetskog rata s njegovim ocem, kojem je tad bilo 10 godina.

Znanstvenik, koji dijeli Nobelovu nagradu s Johnom Clarkeom i Michelom Devoretom za 'otkriće makroskopskog kvantno-mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu', kaže da nikad nije radio iz želje za slavom. 'Znanost radite zbog radosti otkrića. Držite predavanje, razgovarate o novim podacima, imate uzbudljive rezultate. To je vaša nagrada', istaknuo je. 'Mislim da je pogrešno misliti da vam je potrebna ova nagrada da biste to radili. Ali moram priznati, lijepo je. Jako to cijenim.'

Martinis, pionir kvantnog računalstva, smatra da su istraživači 'vrlo blizu' izgradnji praktičnog kvantnog računala. 'Računala su postajala sve bolja i snažnija', rekao je. 'Ako dobijemo novi tip računala koje je iznimno moćno, imat ćemo početne primjene, a što će se dalje dogoditi, tko zna? Mogućnosti su neograničene.'

Očekuje da će prve primjene uključivati simulacije atoma i molekula, što bi moglo dovesti do 'novih materijala, novih dizajna tranzistora, možda revolucije u medicini i proizvodnji'. Također vjeruje da bi napredak kvantne tehnologije mogao pomoći u rješavanju globalnih nestašica resursa, prenosi grčki portal Ekathimarini.

'Trenutačno možemo graditi proizvode, ali mnogi zahtijevaju egzotične materijale koji se ne mogu lako nabaviti u velikim količinama', objašnjava. 'Primjer je kobalt u baterijama – nema ga dovoljno da bismo zadovoljili svu globalnu potražnju. No ako naučimo koristiti češće, jeftinije materijale i dizajnirati ih pravilno, to bi jako pomoglo društvu.'

Upitan je i o sve većoj zabrinutosti da bi kvantna računala mogla ugroziti postojeće sustave enkripcije. 'U kriptografiji postoji duga povijest izuma kodova koji traju određeno vrijeme prije nego što ih se može razbiti', rekao je. 'Kvantna računala koja bi mogla razbiti postojeće kodove samo su još jedan dio te priče. Ljudi već rade na novim sustavima koji će spriječiti da to postane problem.'

Nakon dugog rada u akademiji i industriji, od Kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari do Googleova Quantum AI Laba, Martinis danas vodi svoju malu tvrtku. 'Jednostavno se više nisam uklapao u Google', priznao je. 'Kada sam osnovao tvrtku i počeo raditi s nekoliko ljudi, sve smo preispitali. Osmislili smo novi poslovni plan koji, mislim, ima veće šanse da uspije. To je pravi način. Kao znanstvenik mogu šire razmišljati o onome što trebamo učiniti, bez brige o politici velike korporacije.'