neobična posljedica pandemije

Čini vam se da su vremenske prognoze manje precizne nego prije? Ne krivite meteorologe nego koronavirus!

17.07.2020 u 14:52

Bionic
Reading

Prognoze vremena postale su manje točne tijekom pandemije COVID-19 zbog drastično manjeg broja komercijalnih letova, pokazalo je novo istraživanje

Nova studija časopisa Geophysical Research Letters otkriva da je svijet između ožujka i svibnja izgubio između 50 i 75 posto opažanja vremenskih prilika koja su im inače dostavljali zrakoplovi, prizemljeni zbog pandemije.

Zrakoplovi obično bilježe podatke o temperaturi, relativnoj vlažnosti, tlaku zraka i vjetru na njihovoj putanji leta. Što je manje letjelica u zraku, to su meteorološki izvještaji manje precizni, a s njima i vremenske prognoze, navodi se u studiji.

'Netočne prognoze mogu utjecati i na ekonomiju', kaže Ying Chen, viši znanstveni suradnik u Centru za okoliš u Lancasteru i vodeći autor ove studije.

Točnost vremenskih prognoza može utjecati na poljoprivredu, energetski sektor i stabilnost električne mreže. Vjetroelektrane se oslanjaju na precizne prognoze brzine vjetra, a energetske tvrtke ovise o prognozi temperature kako bi predviđale energetski teret zbog pokretanja klima uređaja ili grijalica.

Nedostatak podataka koji odašilju zrakoplovi najviše se, dakako, osjetio u regijama u kojima je najgušći zračni promet: Sjedinjenim Američkim Državama, jugoistočnoj Aziji i Australiji, kao i u izoliranim područjima poput Sahare, Grenlanda i Antarktike.

Iako je broj letova u zapadnoj Europi zbog pandemije pao između 80 i 90 posto, vremenske prognoze ostale su prilično precizne samo u zapadnoj Europi.

Chen smatra da se nedostatak zračnog prometa tu nije primijetio zbog ogromne mreže zemaljskih meteoroloških stanica širom Europe i mjerenja koja se dobivaju puštanjem balona.

'To je dobra lekcija koja nam govori da bismo širom svijeta trebali postaviti što više mjernih stanica', rekao je Chen. 'To bi nam pomoglo da u budućnosti ublažimo utjecaje raznih globalnih izvanrednih stanja.'

Prognoze količina oborina uglavnom su ostale točne jer se oslanjaju na satelitske snimke. Tako je barem bilo u proljeće, kad je u većini svijeta bilo uglavnom suho, no do problema bi moglo doći s dolaskom sezona uragana i monsuna.

Prognostički modeli puno su precizniji kada se u obzir uzme veći broj meteoroloških promatranja, a broj opažanja znatno se smanjuje kad je manje zrakoplova u zraku. Meteorološki podaci inače se redovito uzimaju od više od 3500 zrakoplova i 40 različitih komercijalnih avioprijevoznika koji šalju više od 700.000 meteoroloških izvještaja dnevno.