Od Baltičkog mora do Pacifika traje globalna utrka za zaštitu podmorskih kabela - infrastrukture kroz koju prolazi većina svjetskog internetskog prometa i bez koje bi moderna ekonomija praktički stala. Vlade, vojske, vlasnici kabelskih postaja i tehnološki startupovi poduzimaju mjere da bi ojačali njihovu obranu jer kroz njih putuje većina međunarodnog podatkovnog prometa
Na sjeveru Europe NATO je već angažirao brodove i dronove za nadzor Baltičkog mora, nakon što je 2024. godine brod povezan s Rusijom oštetio ključne kabele, a Tajvan jača ophodnje obalne straže i uvodi strože kazne za oštećenje infrastrukture, pokušavajući odvratiti potencijalne napadače.
Privatni operateri također mijenjaju strategije: u sve više slučajeva planiraju trase koje zaobilaze rizična područja poput Južnog kineskog mora, gdje su učestali teritorijalni sporovi i incidenti, piše Wall Street Journal.
Unatoč svim naporima, stručnjaci upozoravaju na temeljni problem, a to je da je podmorske kabele gotovo nemoguće potpuno zaštititi. Jedan od najčešćih uzroka oštećenja su sidra brodova koja zapinju za njih jer mogu uništiti čak i kabele obavijene čeličnim žicama, debljine tek nešto veće od loptice za stolni tenis.
Blizu obale se zakapaju u morsko dno, ali samo do određene dubine. Kako upozorava stručnjak za pomorsku sigurnost David Brewster, 'odlučan protivnik može relativno lako presjeći kabel u plićim vodama'.
vezane vijesti
Rat i geopolitika kompliciraju situaciju
Sukob na Bliskom istoku izaziva dodatne brige jer postoji realan rizik da brodovi za polaganje i popravak kabela neće moći prolaziti kroz Hormuški tjesnac, što bi moglo usporiti popravke i nadogradnje mreže.
Problem predstavlja i dokazivanje sabotaže. Mnogi sumnjivi brodovi registrirani su pod zastavama trećih zemalja, što otežava utvrđivanje odgovornosti. 'Ovaj problem atribucije paralizirao je odgovor međunarodne zajednice', upozorava Jason Hsu iz think tanka Hudson Institute. Kina i Rusija negiraju da su umiješane u uništavanje kabela.
No većina kvarova i dalje je posljedica nesreća, prirodnih nepogoda ili tehničkih problema. Prema podacima Međunarodnog odbora za zaštitu podmorskih kabela, godišnje se bilježi između 150 i 200 incidenata, a potvrđeni slučajevi državne sabotaže nisu zabilježeni još od Drugog svjetskog rata.
AI bum povećava pritisak
Razvoj umjetne inteligencije povećava potražnju za podatkovnim kapacitetima, što dovodi do ubrzane izgradnje infrastrukture. Trenutačno je u planu postavljanje više od 100 novih podmorskih kabela diljem svijeta, što povećava kompleksnost zaštite cijele mreže.
No fizička zaštita ima svoja ograničenja. 'Sidra velikih teretnih brodova su golema te malo dodatnog čelika neće spriječiti da kabel bude iščupan', upozoravaju stručnjaci.
Unatoč službenim podacima, neki analitičari smatraju da su pojedini incidenti previše precizni da bi bili slučajni. Primjerice, oštećenja kabela kod Tajvana 2023. i 2025. dogodila su se na strateškim lokacijama, na kojima bi posljedice bile najveće, a u jednom je slučaju kapetan broda osuđen za namjerno oštećenje infrastrukture.
Dodatnu glavobolju izazvale su informacije o kineskom uređaju koji može rezati kabele na dubinama do gotovo 4000 metara, što bi potencijalno ugrozilo i infrastrukturu duboko u oceanu.
Vojna rješenja i nova tehnologija
Članice NATO-a, zabrinute zbog mogućih zlonamjernih aktivnosti 'flote u sjeni', tj. sankcioniranih naftnih tankera povezanih s Rusijom, koriste brodove, dronove i zrakoplove za patroliranje Baltičkim morem.
Neke zemlje traže odgovor u vojnoj zaštiti. NATO je tako pokrenuo operaciju Baltic Sentry, u sklopu koje koristi brodove, zrakoplove i besposadne sustave za nadzor mora. 'To je dugotrajna i zahtjevna misija, ali pokazuje da zajedničko djelovanje može imati odvraćajući učinak', poručuju iz tog saveza.
A tehnološke kompanije razvijaju nova rješenja, sustave temeljene na laserskim signalima koji mogu detektirati vibracije u kabelu i prepoznati približavanje brodova, čak i kada su im isključeni transponderi.
Tvrtke poput Andurila razvijaju i podvodne senzorske sustave koji mjesecima mogu nadzirati morsko dno i otkrivati sumnjive aktivnosti. Kako ističu stručnjaci, potpuna zaštita podmorskih kabela ipak vjerojatno nikada neće biti moguća, stoga se fokus sve više prebacuje na otpornost sustava – mogućnost brzog preusmjeravanja prometa i oporavka nakon incidenata.
'Bez obzira na uzrok prekida, kabel treba popraviti, a to traje. Ključno je imati alternativne rute', poručuju iz singapurske regulatorne agencije.
