Riječ je o ključnom koraku u povratku čovjeka u duboki svemir, govori nam Puljak. 'Jučer je posada misije Artemis II obavila prvi let posade oko Mjeseca od misije Apollo 17. godine 1972. godine – dakle više od 50 godina', kaže.

Četvero astronauta – Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen – letjeli su svemirskom letjelicom Orion prema Mjesecu, prošli iza njegove tamne strane i sada se vraćaju na Zemlju.

Tijekom misije postavljen je i novi rekord – najudaljeniji let ljudi od Zemlje, na više od 406 tisuća kilometara, čime je nadmašen rekord misije Apollo 13.

Osim simbolike, misija Artemis II ima vrlo konkretne ciljeve, tumači Puljak. Astronauti su testirali ključne sustave letjelice – od životne podrške i pogona do navigacije i upravljanja – uključujući ručno upravljanje brodom. Paralelno su provodili znanstvena promatranja, među ostalim površine Mjeseca i svog zdravstvenog stanja.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka bio je pogled na Mjesec iz perspektive koju nijedan čovjek dosad nije imao. 'Posebno uzbudljiv bio je trenutak u kojem su astronauti promatrali solarnu koronu i gledali – prvi put u povijesti – udare meteorida u površinu Mjeseca', ističe Puljak. Posada je, kaže, zabilježila najmanje šest takvih udara.

Astronauti su također promatrali 'izlazak' i 'zalazak' Zemlje iza Mjeseca, a tijekom leta pored njegove tamne strane ostali su bez komunikacije sa Zemljom oko 40 minuta. Kako ova misija nije uključivala prikupljanje uzoraka tla, ključni rezultat su podaci i testirani sustavi, kao i snimke i opažanja dijelova Mjeseca koje ljudi dosad nisu vidjeli, a pomoći će u odabiru budućih lokacija za slijetanje.

Najopasniji dio tek slijedi

Iako je najdramatičniji dio putovanja možda iza posade, najrizičniji tek dolazi – povratak na Zemlju.

'Povratak je, tehnički gledano, jedna od najzahtjevnijih faza cijele misije. Ponovni ulazak u atmosferu vjerojatno je najopasnija faza misije – Orion ulazi u atmosferu brzinom od oko 40.000 km/h, što generira temperature do 2760 Celzijevih stupnjeva', upozorava Puljak.

Uz ekstremne uvjete, tijekom ulaska u atmosferu dolazi do privremenog prekida komunikacije zbog plazme koja se stvara oko letjelice. Nakon problema s toplinskim štitom u prethodnoj, neposadnoj misiji Artemis I, NASA je promijenila pristup i odabrala strmiji ulaz u atmosferu. Sustav je testiran u više od stotinu testova, a procjena je da će štit pouzdano zaštititi posadu.

Slijetanje, odnosno kontrolirano spuštanje u ocean, planirano je za 10. travnja u Tihom oceanu, gdje će posadu preuzeti američka mornarica. 'To je sigurno događaj koji vrijedi pratiti uživo', kaže Puljak, dodajući da će nakon povratka uslijediti detaljna analiza podataka i iskustava astronauta.

Program veći od utrke velikih sila podupire i Hrvatska

Iako se često govori o novoj svemirskoj utrci između Sjedinjenih Država i Kine, Puljak ističe da je priča puno šira. 'Primarni cilj Artemisa II je probni let s ljudskom posadom u lunarnom prostoru koji treba potvrditi sustave neophodne za podržavanje astronauta u dubokom svemiru i pripremiti temelje za stalnu prisutnost na Mjesecu', objašnjava nam Puljak.

Program Artemis predviđa redovita slijetanja na Mjesec i izgradnju trajne baze, a ona bi dugoročno trebala poslužiti kao odskočna točka za misije prema Marsu.

No pritom ne možemo zanemariti geopolitičku dimenziju. Kina planira poslati ljude na Mjesec do 2030. godine, a obje strane već istražuju njegov južni pol u potrazi za vodom i drugim resursima. 'Dakle cilj je i znanstveno-civilizacijski i strateški. To su dvije strane iste medalje', kaže Puljak.

Važnu ulogu u programu ima i međunarodna suradnja – uz američke astronaute, u misiji sudjeluje kanadski član posade, a ključni servisni modul razvila je Europska svemirska agencija. Program ukupno podupire četrdesetak zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Baza na Mjesecu – Mars još daleko

Prema trenutačnim planovima, prvo slijetanje ljudi na Mjesec očekuje se krajem desetljeća, a potom i početak izgradnje trajne baze. Fokus je na južnom polu Mjeseca, gdje bi led mogao osigurati vodu, kisik i gorivo.

Kad je riječ o Marsu, Puljak je oprezniji. 'Osobno sam rezerviran prema slijetanju ljudi na Mars u bliskoj budućnosti', kaže. Pritom ističe da bi razvoj naprednih robota mogao ubrzati istraživanja, ali da će za ljudske misije trebati znatno više vremena nego što se danas procjenjuje.

Puljak tumači da Artemis II nije samo demonstracija tehnološke moći. 'Ono što se testira Artemisom II – sustavi podrške životu, navigacija, toplinski štit – temelj je svega što slijedi', ističe. Osobito važnim smatra ljudski faktor u istraživanju svemira. Ljudska percepcija, sposobnost uočavanja detalja i interpretacije prostora i dalje su, kaže, nezamjenjivi.